Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Dalmacija

Ivan Rendić – kipar koji je ostavio snažan pečat u Supetru

Ivan Rendić je bio hrvatski kipar koji, iako se rodio u Imotskom (27. kolovoza 1849.), a preminuo u Splitu (29. lipnja 1932.), ima neizmjerno velik značaj za Supetar.

Životopis

Rendić se kiparstvom počeo baviti još u djetinjstvu koje je provodio u Supetru na Braču, ponajviše zbog tradicije klesarstva i kiparstva koja je jako snažna na tom otoku. Prvu pravu poduku u svom zanimanju dobiva u Trstu, a svoju strast nastavlja loviti u Veneciji gdje upisuje Likovnu akademiju 1867. godine. Istu je uspio i završiti samo četiri godine kasnije, točnije 1871. Od 1872. do 1876. godine, Rendić je proveo mnogo vremena radeći na svom osobnom stilu i usavršavao ga je, između ostalog i u ateljeu Giovannija Duprea. Dupre je bio poznati talijanski kipar koji je većinu svog života proveo u Toskani, a bio je od većeg značaja u razvoju vještine kiparstva, tada još mladog Ivana Rendića. Rendićev boravak i školovanje u Italiji financirao je poznati hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer kojemu nije bilo strano činiti nešto takvo za brojne umjetnike. 1877. godine, tada već oženjeni Rendić, vraća se u Zagreb gdje otvara svoj atelje u kojem je izveo velik broj narudžbi. 1879. godine je proglašen prvim hrvatskim kiparom nakon što je postao član Društva umjetnosti. 1880. godine, strašan potres je zadesio Zagreb i to je na neki način prisililo Rendića da se preseli u Trst. U svojoj posljednjoj fazi života, neuspješno je pokušao otvoriti klesarsku školu na Braču, a oduzeta mu je i narudžba za njegovo životno djelo – mauzolej obitelji Petrinović. Ostatak svog života proveo je na Supetru u siromaštvu, a preminuo je u splitskoj bolnici.

Dan s Rendićem

Kao što smo rekli, Rendić je bio od neprocjenjivog značaja za Supetar pa se tako i većina njegovih djela može prepoznati u tom gradu. Turistička zajednica Supetra tako je u suradnji s Narodnom knjižnicom Supetra osnovala jedan kulturni događaj “Dan s Rendićem” koji bi svakome trebao maksimalno približiti i prikazati neka njegova istaknuta djela.

Kulturni obilazak Rendićevih djela započinje pored samog spomenika Rendiću. Spomenik se nalazi na supetarskoj rivi, a obilazak se nastavlja ulicom koja nosi Rendićevo ime i vodi do njegove obiteljske kuće. Obilazak se nastavlja u povijesnoj jezgri Supetra i vodi do Galerije Ivana Rendića koja sadrži velik broj djela poznatog kipara. U blizini galerije nalazi se park kojeg krasi Rendićeva “Alegorija uma” – kip žene u prirodnoj veličini s obilježjima knjige, vijka, i globusa, a izrađen je u bronci.

Obilazak vodi duž supetarske rive, do groblja na kojem je sahranjen Ivan Rendić. Na istom groblju može se naći još čak 14 njegovih djela. Tu se ujedno i završava obilazak u sklopu Dana s Rendićem.

Rendićeva djela u Zagrebu

Iako su Rendićeva djela razasuta po mjestima kao Supetar, Trst, Rijeka, Venecija, Dubrovnik, Split i po ostatku otoka Brača, neka od najznačajnijih je moguće pronaći upravo u glavnom hrvatskom gradu – Zagrebu. Primjer tih djela sasvim sigurno bi bile biste koje se nalaze u parku Zrinjevac. Biste su posvećene hrvatskim velikanima Augustu Šenoi, Juliju Kloviću, Andriji Meduliću i Nikoli Jurišiću.

Ivan Rendić izradio je i spomenik Petru Preradoviću koji se nalazi nasred istoimenog trga. Ovaj trg među stanovnicima Zagreba još je poznat i kao Cvjetni trg. Za velik broj ljubitelja Rendićevih djela, upravo je ovaj spomenik njegovo najznačajnije djelo. Spomenik je gradu Zagrebu poklonio Stjepan pl. Miletić. Svečano je otkriven 1895. godine, a prvobitna lokacija bila mu je Strossmayerov trg. 1956. godine je preseljen na svoju današnju lokaciju.

Fontana koja se nalazi u parku Grič, iako je replika Rendićevog djela, i dalje je spomenik koji vrijedi istaknuti. Originalna fontana nalazi se u Muzeju za umjetnost i obrt. Na lokaciji replike fontane nekoć je stajao original, ali je zamijenjen 50-ih godina prošlog stoljeća.

Još jedno Rendićevo djelo u Zagrebu koje vrijedi istaknuti bio bi spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću koji se nalazi na početku Mesničke ulice, a otkriven je 1891. godine za Jubilarne gospodarske izložbe u Zagrebu.

Zaključak

Prava je šteta što je istinita ona uzrečica koja kaže da nečiji značaj prepoznajemo tek kada taj netko umre. Ivan Rendić nije bio izuzetak u tome. Za vremena svog života nije baš prečesto bio shvaćen i cijenjen koliko je trebao biti, ali danas nema dvojbe koliko je bio velik i važan hrvatski umjetnik koji je veći dio svog života radio ono što je volio. Čak i pred kraj života, u periodu koji je proveo u siromaštvu, bio je predan jedino kiparstvu i bračkom kamenu. Stoga je bitno ne zaboraviti njegovu važnost u hrvatskoj umjetničkoj povijesti i narodnom preporodu.

Izvor fotografija:

Možda će vas zanimati

Svijet

Jamajka je zemlja koja je već desetljećima na top listi turističkih destinacija. Otok na kojem imate priliku uživati u prirodnim ljepotama kao što su...

Svijet

Ako većinu ljudi upitate koja je njihova omiljena destinacija rijetko tko će vam odgovoriti da je to Grenland. Ali razlog za to ne leži...

Svijet

Madagaskar je država koja se ne može usporediti s niti jednom drugom državom na čitavom svijetu s obzirom na njenu divljinu, krajolike te etničku...

Svijet

Kolumbija ima reputaciju koju ne bi poželjela nijedna zemlja na svijetu, a koja se temelji na mišljenju da je ovo zemlja Pabla Escobara i...