Vransko jezero – netaknut dijamant hrvatske prirode

Vransko jezero
Foto: Wikipedija

Kao najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, Vransko jezero je svojom ljepotom i primamljivom čistoćom oduvijek bilo važan, netaknut dijamant hrvatske prirode. Smješteno je uz donji tok rijeke Neretve, između gradova Zadra i Šibenika, i jedina je veća močvara u mediteranskoj Hrvatskoj. Zbog osebujne bioraznolikosti, danas se smatra jednim od najvažnijih prirodnih staništa ptica vodarica koje tvore prekrasan, ali iznimno ugrožen ekosustav. Osim što je biološki karakteristično, ono je i geografski posebno: zapravo se radi o krškom polju koje je ispunjeno bočatom vodom te je kriptodepresija. 

Vransko jezero je već 1999. proglašeno Parkom prirode te se od 2013. godine nalazi na popisu svjetski važnih močvara.

Biolozima je ovo jezero iznimno važno zbog nevjerojatno velike raznolikosti ornitofaune s preko 250 vrsta ptica od kojih su mnoge ugrožene. Ovaj ornitološki rezervat izvanredno je očuvan i nekim od ptica predstavlja jedino područje na Mediteranu gdje se one mogu gnijezditi i stvarati potomke.

Ako uzmemo i obzir geografsku, biološku, ali i povijesnu vrijednost, lako je shvatiti zašto je Vransko jezero jedan od najvažnijih parkova prirode u Hrvatskoj.

Vransko jezero – bogatstvo močvarne flore 

Specifičan klimatski i geografski položaj ovog parka rezultirao je bogatom florom i faunom. Područje jezera obuhvaća mediteransku i submediteransku zonu, a na njegovom području najvažnija su vodena i močvarna staništa te prekrasne šume hrasta crnike i alepskog bora, kao i brojne šikare i suhi travnjaci. 

U samom jezeru nalaze se ponajprije vodene biljke koje žive potpuno potopljene u vodi ili pak plutaju na njoj. Zbog toga što se radi o bočatoj vodi s velikim salinitetom, u njoj ne nalazimo pretjerano velik diverzitet biljnih vrsta, već samo par vrsta koje prekrivaju cijelo jezero. Slanost vode mnogim biljkama onemogućuje život.

Jako su posebni trščaci koje nalazimo na područjima plitke vode jer se u njima gnijezdi velik broj ptica. Ovakva područja su važna za sklanjanje i prehranu brojnih organizama, a upravo je to ono što ptice u Vranskom jezeru trebaju – zaštitu i dom.

Ako se odmaknemo od jezera i odemo na povišenije dijelove parka naići ćemo na šume hrasta crnike koje su dosta niske i neprohodne, ali iznimno važne za raznolikost parka. Na južnom dijelu jezera možemo pronaći umjetno formirane šume alepskog bora koje sadrže mali broj vrsta i relativno su nenaseljene. 

Osobito dobro su razvijene šikare i dračići koje sadrže mnoštvo mediteranskih vrsta koje su ponekad bodljikave i trnovite, ali neke od vrsta su vrlo aromatične i ugodnog izgleda.

Na plitkom karbonatnom tlu nalazimo suhe travnjake od mnoštvo trava i grmića koje stvaraju lijep sag preko površine gotovo cijelog parka. 

Iako biljna raznolikost parka nije razvijena na razini životinjske, ovo područje iznimno je važno za broj od čak 700 vrsta biljaka, pogotovo ugrožene vrste koje ovdje nalaze prostor za rasprostranjivanje. Neke od zanimljivih vrsta koje možemo naći na području su ilirske perunike, krocanj, mješinke i slično. 

Vransko jezero
Foto: Wikipedija

Vransko jezero krasi nevjerojatna raznolikost faune

Kao jedna od posljednjih močvara na istoku Mediterana, Vransko jezero posjeduje nevjerojatnu raznolikost faune. Mnogi organizmi nalaze dom u bočatoj vodi ili staništima oko nje, a još više njih ovdje nalaze prostor za razmnožavanje i sklanjanje mladih. Po brojnosti u parku očigledno ima najviše beskralježnjaka, od kojih dominiraju pauci i leptiri od kojih su mnoge vrste jako ugrožene. Neke od zanimljivijih vrsta su leptiri Lastin rep i kiseličin plavac, strogo zaštićene vrste prekrasnog izgleda. Dolaskom na Vransko jezero odmah ćete shvatiti da ste došli u carstvo leptira.

Možemo pronaći i brojne vodozemce od kojih je većina također ugrožena (vodozemci su općenito iznimno osjetljivi na najsitnije promjene u okolini te stoga trebaju dobro zaštićeno stanište). Moći ćete susresti mnoge vrste žaba: gatalinku, zelenu krastaču i žutog mukača. Od gmazova pronalazimo brojne kornjače, gušterice i zmije: poskok, barska kornjača, veliki zelembać i drugi redovni su posjetitelji parka. Od sisavaca nalazimo brojne kukcojede i glodavce, standardno za ovo područje Jadrana. Mogu se pronaći i brojni zaštićeni šišmiši poput velikog potkovnjaka, južnog potkovnjaka i velikog šišmiša koji uživaju u velikom broju kukaca u parku. 

Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj u sebi nosi obje vrste riba, i slatkovodne i morske vrste riba od kojih su mnoge autohtone pa čak i ugrožene. Ovo je iznimno važno jer su ove ribe izvor hrane za najveće bogatstvo parka, ptice močvarice.

Ornitološki rezervat Vransko jezero

Već 80-tih godina prošlog stoljeća postalo je iznimno jasno koliko je ovaj park važno stanište za ptice. Ovo površinom malo ornitološko područje središte je ptičjeg svijeta na Mediteranu. U parku pronalazimo preko dvjesto vrsta ptica, od kojih brojne dolaze samo u doba gniježđenja, kako bi sklonile gnijezda u visoku trsku koja sakriva mlade. Voda i kopno na području obiluju hranom te je područje dobro i za odmor u sunčanih zimskih dana. Neovisno o tome da li ove vrste dolaze zimovati, gnijezditi se ili naseljavaju stanište tijekom cijele godine. Čak pola njih je ugroženo i stoga ovaj ornitološki rezervat spašava brojne vrste od nestanka. Neke od vrsta koje ćete moći susresti u parku su čaplje, bukavci, eje močvarice i slično. 

Aktivnosti za posjetitelje

Već smo spomenuli da se najveće prirodno jezero u Hrvatskoj može pohvaliti i velikom raznolikošću riba te je stoga ribolov jedna od najpopularnijih aktivnosti na ovom prostoru. Možete pronaći brojne slatkovodne, ali i morske ribe te se susresti s brojnim prenesenim vrstama poput šarana i soma. Na području Prosike pronaći ćete edukativnu stazu o ribama jezera i obnovljenu Borellijevu ribarsku kućicu koja datira iz 18. stoljeća i može poslužiti kao prenoćište. 

Za aktivnije posjetitelje pripremljene su brojne pješačke, planinarske i biciklističke staze. Najpoznatija staza je ona koja započinje u mjestu Vrana u blizini mjesne crkve i završava na brdu Majdan. Na putu vidjet ćete i vidikovac Kamenjak koji se nalazi na visini od 282 metara i pruža prekrasan pogled na jezero, ali i brojne dalmatinske otoke poput Kornata, Murtera i slično. Tamo ćete moći pronaći svoje mjesto za odmor i uživati u Kušaonici Kamenjak koja će vas oduševiti velikom ponudom domaćeg vina, rakije, maslinovog ulja i drugih delicija.

Dolazak na Vransko jezero je istovremeno i poučno iskustvo i način da osoba koja voli prirodu napuni baterije stoga nemojte propustiti priliku posjetiti ovaj nedirnuti kutak obale.