Kada je riječ o veličini, otok Pag je peti hrvatski otok po redu u tom segmentu, a ujedno je i najrazvedeniji otok u zemlji. Budući da na otoku postoji izuzetno slaba vegetacija, prozvan je otokom Mjesečeve površine zbog te svoje karakteristike. Otok je lociran podno Velebita i zbog raznih vjetrova koji se spuštaju niz taj masiv, gotovo čitav otok Pag je prekriven posolicom iz Velebitskog kanala. Ako netko ima želju posjetiti ovaj predivni otok, na njega može doći preko 340 metara dugog Paškog mosta ili trajektom na sjeveru samog otoka. Kada se jednom dođe do Paga, na otoku će posjetioce dočekati mnogobrojne znamenitosti i oko 4000 stanovnika.
Ovaj specifičan reljef može se vidjeti i s kopna, primjerice iz Karlobaga.
Paški kamen
Prvo što će svakome upasti u oko pri posjeti Paga trajektom sa sjeverne strane jest kamen. Točnije, puno, puno kamenja. Kao što smo spomenuli, na ovoj strani otoka ne može se naići na raslinje i šume. Na prvu, ovaj je prizor čak i pomalo jeziv, no kako se počne šetati otokom, shvati se lako da i to krije neku svoju posebnu draž. Kao što to uglavnom biva, ljudi se nauče prilagoditi svemu pa se tako na Pagu neki od najzastupljenijih poslova upravo baziraju na obradi kamenja.
Paška solana
Otok Pag ima jako značajnu industriju proizvodnje soli. Solana Pag tako je prva u Hrvatskoj dobila oznaku izvornosti budući da je more iz Paške uvale puno čistije od nekog prosjeka Mediterana i Jadrana. Duga je povijest proizvodnje soli na ovoj lokaciji i baš je zato ovaj otok prvi sinonim za ovaj važni začin. U svemu tome veliku ulogu igra sama priroda čiji uvjeti su gotovo pa idealni za ovu industriju. Budući da u moru Paške uvale nema veće količine teških metala, ponajprije zbog raznih školjkaša i organizama koji su se tamo nastanili, kvaliteta soli proizvedene na otoku poznata je u cijelom svijetu. Zbog toga otok Pag nosi i veliki nacionalni značaj.
Paška čipka
Jedna od paških tradicija je izrada paške čipke. Kvaliteta, ljepota i način izrade čipke na Pagu jedinstveni su i ne mogu biti pronađeni niti na jednom drugom mjestu. Prvi zapisi o ovoj čipki potječu još iz 15. stoljeća pri spomenu na samostan sestara benediktinki. Po prvi puta je službeno predstavljena tek na izložbi koja se održala 1880. godine. U prvoj polovici 20. stoljeća, prikazana je na mnogim drugim izložbama i to u gradovima poput Londona, New Yorka, Beča, Milana i drugih. 1937. na svjetskoj izložbi koja je održana u Parizu, paška je čipka dobila zlatnu plaketu kao iznimno vrijedan ručni rad.
Koliko je kroz povijest cijenjena bila paška čipka govori i činjenica da je carica Marija Terezija na bečkom dvoru držala pašku čipkaricu koja je za potrebe dvora šivala ove predivne čipkaste uratke.
Otok Pag znamenitosti
Otok Pag svojim posjetiteljima pruža jedan zavidan broj znamenitosti koje zapravo zaokružuju jedan lijepi dojam s kojim posjetioci već tradicionalno napuštaju ovaj otok.
1. Povijesna jezgra
Sama po sebi, jezgra grada Paga već je pravi primjer renesansnog grada koji je izgrađen negdje u 15. stoljeću. Iako Pag nikada nije mogao konkurirati većim hrvatskim gradovima u segmentu turizma, iz godine u godinu se otvaraju novi hoteli i restorani te ovaj otok polako postaje jedna lijepa turistička destinacija. Upravo turistički posjet najbolje bi bilo započeti posjetom povijesnoj jezgri grada.
2. Gradske zidine
Do polovice 19. stoljeća, grad Pag bio je okružen velikim zidinama koje su imale i svoje obrambene kule. Postojalo je nekoliko gradskih vrata, a najveća od njih, pod imenom Porta Marina sačuvana su još i danas. Kula Skrivanat zajedno sa svojim dijelom gradskih bedema najbolje je očuvani ostatak tog obrambenog sustava grada Paga i tijekom ljetnih mjeseci, upravo se u njoj održavaju razne manifestacije i zabavne priredbe.
3. Benediktinski samostan
Benediktinski samostan grada Paga posvećen je svetoj Margariti Djevici i Mučenici, a izgrađen je za paške benediktinke. Uz sami samostan, izgrađena je i crkva Navještenja Marijina, a glavni arhitekt tog projekta bio je Juraj Dalmatinac, Ovaj samostan bio je referiran i kao plemićki samostan budući da su gotovo sve redovnice bile pripadnice plemićkog sloja. Paške benediktinke 2008. godine su dobile i nagradu Zadarske županije za razvoj duhovne kulture grada Paga.
4. Knežev dvor
Na glavnom gradskom trgu u Pagu, smjestio se Knežev dvor. Ova je građevina od velikog značaja kroz čitavu povijest grada budući da je uvijek bila središte gradske i otočne uprave. U današnje vrijeme, ova je lokacija spomenik kulture, a tijekom ljetnih mjeseci uglavnom služi za različite izložbe, predstave te nastupe klapa na Paškom kulturnom ljetu.
5. Crkva svetog Jurja
Sveti Juraj zaštitnik je grada i otoka Paga, a crkva koja nosi njegovo ime počela se graditi još davne 1465. godine. Stil u kojem je izgrađena odgovara renesansi, a sama crkva je izdužena, pravokutnog oblika s četvrtastom apsidom. Crkva danas služi samo kao izložbeni prostor iako se na blagdan zaštitnika, svetog Jurja, u njoj održi i misa.
6. Fortica
U 17. stoljeću izgrađena je utvrda Fortica na otoku Pagu u kojoj je bila posada vojnika. Uz utvrdu nalazila su se i dva platoa za topove a na zidinama bile su puškarnice kao podrška topništvu. Prema najstarijim podacima iz 1. stoljeća n. e., otok Pag se nalazio na važnom pomorskom pravcu. Razni trgovački brodovi su se kretali od sjevernog Jadrana do udaljenijih luka u Dalmaciji. Razvojem pomorske trgovine došlo je i do porasta napada gusara na trgovačke brodove pa je bilo potrebno uspostaviti i neku zaštitu za te brodove.
Obrovac je tada bio dio Osmanskog carstva i glasio je kao važno trgovačko središte između Mletačke Republike i Bosanskog ejaleta, a jedini pristup s morske strane bio je kroz masleničko ždrilo odnosno novigradsko more. Da bi se s otvorenog mora došlo do novigradskog mora najbliži put je bio kroz Ljubačka vrata, odnosno prolaz između kopna i otoka Paga.
