Istražite Solin, rodno mjesto rimskog cara Dioklecijana

Foto: TZ Solin

Samo pet kilometara od Splita, nalazi se mali gradić Solin. Poznatije  kao rodno mjesto rimskog cara Dioklecijana koji je rođen u 3. stoljeću. Solin ili nekadašnja Salona, može se pohvaliti i titulom glavnog grada Dalmacije u vrijeme rimskog doba. Ovaj grad srednje Dalmacije bogat je rimskom ostavštinom i arhitekturom, kao i impresivnim znamenitostima koje vrijedi posjetiti. 

Solin je idealan za obilazak dok ste u Splitu, a do njega možete doći gradskom autobusnom linijom ili jednim od autobusa koji kreću s autobusnog kolodvora prema obližnjim mjestima. Do Solina vas dijeli 30 minuta, odnosno 20 ako idete osobnim vozilom. Ljeti ima najviše manifestacija, a jedna od najpoznatijih je Dan grada 08. rujna kada se organiziraju brojne aktivnosti, sajmovi i događanja.

Amfiteatar

Prema poznatom arheologu i arhitektu Ejnaru Dyggvevu, amfiteatar u Solinu izgrađen je u drugom stoljeću poslije Krista. U obliku elipse, s duljinom arene od 67 metra mogao je primiti oko 18.000 gledatelja. Od mjesta u kojem su se odvijale gladijatorske borbe, danas možete obići donji dio zidina i konstrukcije solinskog amfiteatra. 

Gašpina mlinica

Gašpina mlinica se prvi put spominje 1711. godine, a nalazi se na rijeci Jadro koja je bila najpoznatiji plovni put ovog dijela Dalmacije. To je jedan od razloga zbog kojeg je to područje nekada bilo puno mlinova za ljude iz cijele okolice koji su ovdje dolazili mljeti svoje žito. Gašpina mlinica je jedna od rijetko sačuvanih, zato je vrlo atraktivno za posjetitelje. Ovaj spomenik kulture obnovljen je 2008. godine i otvoren za sve goste koji žele upoznati dio povijesti grada Solina. 

Krunidbena bazilika kralja Zvonimira

Krunidbena bazilika kralja Zvonimira ili poznatija kao Šuplja crkva su zapravo ostaci crkve iz 11. stoljeća. Blizu ove crkve teče rijeka Jadro, koja je često potapala njezine dijelove. Ime ‘šuplja crkva’ dobila je po prema crtežu iz 16. stoljeća na kojem su vidljivi zvonik i zidovi.

Gospin Otok

U središtu grada nalazi se Gospin otok koji je pozntk kao prvo hrvatsko naselje ovog kraja. Na njemu se nalazi crkva Blažene Djevice Marije izgrađene 1880. godine i ostatci crkve svetog Stjepana iz 10. stoljeća. Za crkvu svetog Stjepana se vjeruje da je sagrađena na vrhu rimskih ruševina, a nekada bila mjesto za pokapanje hrvatskih kraljeva.

Vranjic

Pokraj ušća rijeke Jadro smjestio se poluotok i naselje Vranjic za koji se pretpostavlja da je bio naseljen još u prapovijesno doba. Njegov izgled i povezanost s morem neodoljivo podsjeća na Italiju, pa je zbog toga nazvan ‘Mala Venecija’. U rimsko doba bio je dio antičke Salone, a kao naselje se spominje još u 11. stoljeću. Izgrađeno je na kopnenom arheološkom području, a karakterizirale su ga uske ulice i kućice koje su bile jedna do druge, gusto izgrađene. 

Stanovništvo Vranjica nastanjivalo je područje od 17. stoljeća, točnije 1650. godine, a njihovi potomci i danas žive u mjestu. Jedna od zanimljivosti Vranjica je poznata serija ‘Naše malo misto’ tamo snimljena. Kronike jednog malog dalmatinskog mjesta sredinom  20. stoljeća slikovito su prikazane na ulicama Vranjica i postale jedna od najboljih serija hrvatske kinematografije.