Središnji i po mnogočemu najljepši dio Slavonije mnogima je upravo đakovačka zaravan u kojoj je smješteno Đakovo, veličinom drugi po redu grad u Osječko-baranjskoj županiji.
Đakovo je izuzetno važno kulturno i umjetničko središte županije i dom mnogih biskupa, slikara i književnika. Kulturni život je izuzetno bogat stoga je ovaj slavonski grad vrlo dobro posjećen od strane turista i ima izuzetno dobro organiziran turistički program.
Đakovo svojim posjetiteljima nudi toliko raznih kulturnih i povijesnih iskustava i ljepota da se posjet Đakovu jednostavno ne može organizirati na samo jedan dan. K tome, đakovačke prirodne ljepote su iznimne stoga ne želite propustiti priliku za izlet u Đakovačke šume, pecanje na jezeru ili za jednostavno uživanje u šetnji prirodom.
Grad Đakovo, sa svojom bogatom gastronomskom ponudom, poznatom đakovačkom vinotekom i mnogim znamenitostima će vam zasigurno ostati u lijepom sjećanju.
Povijest Đakova je i povijest biskupije
Bogata povijest Đakova ispisana je kroz brojne arheološke lokalitete u gradu i bližoj okolici od kojih su mnogi neprocjenjivi.
Đakovo je već u 13. stoljeću darovnicom kneza Kolomana biskupima postalo biskupski grad i sjedište Đakovačko-srijemske biskupije što je i dan danas.
Početkom 16. stoljeća Turci su zaposjeli grad, a njihova vladavina Đakovom je trajala čak 150 godina. Tijekom tih sto pedeset godina Turci su uništili mnoga kulturna i crkvena dobra pa se taj dio đakovačke povijesti s razlogom zove mračnim dijelom đakovačke povijesti. Turci su srušili sve crkve u kraju i izgradili džamije umjesto njih no one su već krajem 17. stoljeća ponovno pretvorene u crkve. Istovremeno se katolički biskupi vraćaju u grad i ubrzano obnavljaju ne samo crkve već i ostale građevine koje su Turci oštetili ili uništili.
Najpoznatija đakovačka crkvena građevina je bazilika Sv. Petra, većini poznata i kao Strossmayerova katedrala. Ovu neopisivo lijepu građevinu dao je izgraditi omiljeni đakovački biskup J.J. Strossmayer koji je volio Đakovo svim svojim srcem pa je ulagao u njegov razvoj. Đakovo je smatrao svojim domom i svojim ponosom.
Unutrašnjost katedrale prepuna je prekrasnih kipova i slika, ali najveće bogatstvo crkve je sedam bogato ukrašenih oltara koje povjesničari svrstavaju među najljepše u Europi.
Ispred katedrale, na Strossmayerovom trgu, nalazi se i spomenik biskupu Strossmayeru, a u blizi je i Strossmayerov perivoj. To nije slučajnost jer je Josip Juraj Strossmayer izuzetno cijenjen od strane Đakovčana, osobito zbog toga što je njegovim dolaskom u grad 1849. Đakovo započelo novi uspon i razvilo se u centar života Slavonije.
Biskup je bio uzoran i omiljen među pukom, a on je uzvraćao jednakom mjerom, ulaganjem u razvoj grada. Mnoge crkve, zgrade i obrazovne ustanove dobile su novo lice za vrijeme biskupovanja J.J. Strossmayera.
Đakovačka ergela
Da su gradski biskupi ostavili veliku ostavštinu građanima Đakova svjedoči i ergela konja koju je davne 1706. godine počeo obnavljati biskup Patačić. Ergela je tada već postojala stoljećima, još od doba kada je ergeli darovano desetak arapskih konja pri nastanku biskupije. Pokrenuta obnova omogućila je razvoj ergeli koja je danas ponos Slavonije i Hrvatske.
Konji se i danas uzgajaju u Đakovu, kroz Državnu ergelu lipicanaca za koju je potvrđeno da je među najstarijima u Europi. Mnogo je privatnih uzgajivača izabralo Đakovo kao mjesto za uzgoj konja pa je zastupljen i veliki broj privatnih ergela.
Ergela lipicanaca nalazi se na dvije lokacije: Pastuharni i Ivandvoru od kojih je jedna unutar grada, a druga u bližoj okolici. Tamo se osim uzgojem lipicanaca bave i dresurom konja koji su mnogo puta postigli zapaženi uspjeh na konjičkim natjecanjima.
Đakovački lipicanci su sudjelovali i na otvorenju Olimpijskih igara i toliko oduševili englesku kraljicu Elizabetu II. da je poželjela i sama posjetiti Ergelu. To je i učinila 1972. godine te se čak provezla četveropregom.
Sakralna bogatstva Đakova
S obzirom na to da su stoljećima biskupi vodili gospodarstvo i sakralni život Đakova postoji neizbrisiv trag njihovog djelovanja, a on se najjasnije vidi u njihovoj sakralnoj ostavštini.
Katedrala sv. Petra čija je gradnja počela 1866. godine smatra se jednom od najljepših crkava između Venecije i Carigrada prema riječima jednoga Pape i svojom ljepotom očarava mnoge putnike namjernike.
Važna znamenitost je i biskupski dom. To je zapravo monumentalni dvorac izgrađen u baroknom stilu koji još i danas služi kao glavni ured biskupije.
Crkva Svih svetih sagrađena je u 14. st., ali je za vrijeme turske opsade pretvorena u džamiju te je kasnije obnovljena u orijentalnom stilu.
Bogoslovno sjemenište je također jedno od većih znamenitosti kraja, a u pitanju je najstarija visoka škola u čitavoj Slavoniji i Baranji. Posebni ukras izdvaja ovo sjemenište od ostalih đakovačkih građevina – kapela s korom izrađena u hambarskom stilu.
Kao i mnogi drugi gradovi i Đakovo ima svoj Korzo. Riječ je o pješačkoj zoni koja se prostire od starog dijela grada putem od katedrale do crkve Svih Svetih.
Popularno mjesto za okupljanje je i Strossmayerov perivoj koji se nalazi iza katedrale. Prekrasno uređen veliki park služi za održavanje raznih manifestacija od kojih je najpoznatija folklorna priredba zvana Đakovački vezovi.
Samostan sestara sv. Križa prekrasan je sakralni objekt sagrađen u 19. stoljeću, a u sklopu samostana se nalazi i crkva posvećena Srcu Isusovu.
Đakovački vezovi i bušari
Najpoznatija đakovačka manifestacija su svakako Đakovački vezovi. Manifestacija je prvi put održana 1967. godine i ubrzo je prerasla u najveću hrvatsku folklornu manifestaciju. Program uključuje na tisuće sudionika iz Hrvatske i Europe koji predstavljaju svoje folklorne običaje, kostime, plesove i pjesme.
Đakovački bušari je karnevalska manifestacija koja se odvija svake veljače još od 1994. Karneval je iznimno posjećen i ima jako kvalitetan program pa je ubrzo uvršten u članstvo Hrvatske udruge karnevalskih gradova.
Slavonska gastronomija i Gastro fest
Dva puta godišnje Đakovo postaje centar kulinarstva tijekom koje se okupi mnoštvo poznatih proizvođača slavonskih delicija te kuhara koji pripremaju domaću slavonsku hranu.
Gastro fest se ljeti odvija u sklopu Đakovačkih vezova kada se najbolji slavonski kuhari okušavaju u pripremi slavonskog čobanca i drugih jela iz kotlića. Jedan dan Gastrofest-a posvećen je najpoznatijem slavonskom mesnom proizvodu – kulinu.
Smotra starogradskih plesova i pjesama Hrvatske je još jedna od popularnih priredbi ovoga kraja usmjerena očuvanju tradicije pjesme i plesa, a sudionici posebno oduševljavaju svojim prekrasnim građanskim kostimima i haljinama.