Zagreb ima najkraću žičanu željeznicu na svijetu

Više od 100 godina, Zagrepčani od Gornjeg do Donjeg grada dolaze uz pomoć uspinjače koja ih povezuje. Donja stanica je u Tomićevoj ulici, a gornja na Strossmayerovom šetalištu, u podnožju kule Lotrščak. Najkraća žičana željeznica na svijetu svečano je otvorena 8. listopada 1890., a pokretao ga je parni stroj koji je 1934. zamijenjen električnim. Uspinjača je zakonom zaštićena kao spomenik kulture i njena konstrukcija je savršeno očuvana. Uspinjača ima dva vagona, svaki kapaciteta 16 osoba sjedećih i 12 stajaćih. Maksimalna brzina je 1,5 metara u sekundi, a putovanje od 64 sekunde pokriva udaljenost od 30,5 metara visine.

POVIJEST ZAGREBAČKE USPINJAČE

Da bi danas s ponosom mogli govoriti o najkraćoj žičanoj željeznici na svijetu, zaslužan je D.W.Klein. Ovaj građevinar rodom iz Osijeka, odlučio je napraviti u Zagrebu nešto što većina europskih gradova već ima, a to je uspinjača. Bio je siguran da je to ostvarivo u glavnom gradu Hrvatske, pa je provodio svaki dan pod stubama u Tomićevoj ulici, nekada Bregovitoj ulici. Pretvorio se u promatrača i mjerača pješačkog prometa na tom području i doslovno brojio prolaznike. Odmah je zaključio da se radi od dijelu grada gdje je promet poprilično gust, pa bi umjesto stuba poslužilo puno bolje rješenje – uspinjača.  

Nije bilo potrebno dugo vremena da preda zahtjev Gradskom poglavarstvu i traži izdavanje građevinske dozvole. Bilo je to godine 1888., a gradnja koja je odobrena i započeta godinu kasnije, nije krenula zamišljenim tijekom. Nakon svih komplikacija i prepreka, projekt je završen 1890. godine i uspinjača je puštena u promet. Upravljanje 1929. godine preuzima Zagrebački električni tramvaj, a 1973. godine kreće kompletna obnova zbog dotrajalosti.

7 ZANIMLJIVOSTI O USPINJAČI KOJA SPAJA DONJI I GORNJI GRAD

  1. Prije izgradnje uspinjače, postojao je poljski put koji se nalazio točno ispod kule Lotrščak. Stare fotografije pokazuju da su postojale i drvene stube koje je izgradio Milan Lenuci. 
  2. Ako ste se pitali koliko brzo možete doći do Gornjeg grada, odgovor je 10 minuta. Naime, ako odmah ne uhvatite uspinjaču toliko ćete čekati da djelatnici ZET-a pokrenu drugu.
  3. Nakon pokretanja uspinjače vožnja je trajala manje od minute u jednom smjeru, a danas traje 64 sekunde. 
  4. Možda se čini da je uspinjača uvijek u prometu, ali postoje dani u godini kad se ne može koristiti. Naime, svake godine mora proći održavanje i remont zbog kojeg dva do tri tjedna ne prometuje. 
  5. U povijesti su postojali duži periodi kada uspinjača nije vozila. Zbog financijskih problema bila je izvan prometa od kraja 1969. do polovice 1974. godine, a zbog oštećenja početkom 2015. godine. No, to nije trajalo dugo. Svega desetak dana do sanacije i ponovnog vraćanja uspinjače u promet. 
  6. Svaka pozicija u prijevoznom sredstvu ima bolji i lošiji pogled, pa tako i uspinjača. Zato se na svojim počecima dijelila na prvi i drugi razred, odnosno, kraj kabine je bilo skuplje i najpoželjnije mjesto zbog dobrog pogleda na grad. 
  7. Uspinjaču su koristile mnoge poznate i cijenjene osobe, a među najpoznatijima su engleski princ Charles i vojvotkinja Camille.