Plemenita opčina Turopoljska – rodno mjesto kravate

Turopolje, kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj, nalazi se južno od Zagreba te je omeđeno rijekom Savom, Kupom i Vukomeričkim goricama na jugozapadu. Ova općina nekada se zvala „Zagrebačko polje“, no kasnije je preimenovana u Turopolje, po turu, vrsti divljeg goveda često viđenog na području.

Najveće naselje ove općine jest Velika Gorica, no druga važnija naselja su Šćitarjevo, Lukavec, Vukojevac, Velika Mlaka i mnogo drugih.

Arheološki park Andautonija

Pokraj naselja Ščitarjevo nalaze se ostatci starog antičkog grada koji datira iz 1. do 4. stoljeća, u doba Rimskog Carstva. Sada je ovo nalazište arheološki park u kojemu je moguće uživo vidjeti stare ostatke Rimljana.

Većina ostataka su zidovi terma, stupovi kolonade i slično. Na ovom mjestu nađeni su i brojni predmeti poput keramike i staklenog posuđa, brončanog i srebrnog nakita i sličnog.

Stari grad Lukavec

Stari grad Lukavec jedina je obrambeno utvrda u Turopolju te je stoga imala ogromnu povijesnu važnost. Ova utvrda prvi puta se spominje 1256. godine, ali nije poznato kada je ona uistinu izgrađena. Originalna utvrda građena je od hrastovine, no kasnije je nova podignuta za vrijeme turskih napada. Zidana utvrda završena je tek 1752. godine te je građena kao renesansni kaštel s obrambenim kulama i visokim tornjem. U tornju same utvrde nalazi se kapelica sv. Lucije, zaštitnice Turopolja.

Zanimljivost vezana uz ovaj stari grad jest ta da su se u ovoj utvrdi navodno održavala suđenja vješticama te se zatvor nalazi u samom prizemlju kaštela.

Izumitelji kravate

Turopoljski kraj dići se podgutnicom – crvenim rupcem kojeg su djevojke vezivale Turopoljskim mladićima pod vratom prije nego što su oni odlazili u vojnu službu. Ovaj modni dodatak smatra se pretečom kravate te je rubac svezan na hrvatski način prepoznatljiv detalj hrvatskih vojnika u 17. stoljeću.

Muzej Turopolja

Današnji Muzej Turopolja izgrađen je u 18. stoljeću uz sami gradski park Velike Gorice. Muzej posjeduje mnoštvo zbirka od kojih su najistaknutije etnografska, kulturno povijesna, arheološka i likovna zbirka.

U etnografskoj zbirci možete pronaći brojne predmete koji pokrivaju sve dijelove života ljudi na području današnjeg Turopolja. Zbirka je podijeljena na dijelove koji govore o platnu, odijevanju, predmetima od drva, graditeljstvu i slično.

Kulturno povijesna zbirka pak sadrži predmete vezane uz obrt, oruđe i oružje. Najvažniji predmeti u ovoj zbirci su grbovnice plemića Turopolja te razni stari dokumenti i fotografije.

Arheološka zbirka govori o najranijim razdobljima Turopolja. Predstavljeni su ostaci zuba vunastog mamuta, pleistocenskih fauna i drugih životinja starih čak 30-20 tisuća godina. Prikazani su i predmeti iz vremena Rimljana i srednjeg i novog vijeka.

U likovnoj zbirci Turopolja prikupljena su preko 400 djela s ogromnom količinom skulptura, reljefa, portreta i sličnog. Moguće je vidjeti slike nekih od najcjenjenijih hrvatskih umjetnika.

Crkve i kapele Turopolja

Ovu općinu krasi ogroman broj malih, drvenih kapelica. Najvažnija kapela jest kapela sv. Barbare koja se nalazi u Velikoj Mlaki. Ova građevina jedan je od najljepših prikaza drvenog baroknog graditeljstva na sjeveru Hrvatske. Kapela je izgrađena 1642. godine te se obnavlja u 20. stoljeću. Ova kapela prekrasan je prizor turopoljskog tesanja i gradnje u drvu. Najljepši dio objekta jest krilni oltar koji datira iz 17. stoljeća i prikazuje život i mučeništvo sv. Barbare. U crkvi je također sačuvano i preko 150 oslikanih ploha s prikazima vjerskih motiva i biljaka koje su slikali domaći umjetnici. Kapela posjeduje i rijedak prikaz sv. Kümmernisse.

Kapela svetog Ivana Krstitelja iz Buševca također je izgrađena u 17. stoljeću. Kapela ukrašena je brojnim tradicionalnim rezbarijama, rustičnim slikarstvom i detaljima koji podsjećaju na srednjovjekovne istarske freske. Prekrasan interijer crkve jest razlog zašto su brojne postbarokne kapele rađene po uzoru na upravo kapelu svetog Ivana Krstitelja.

Druge kapele koje trebate posjetiti su kapela sv. Jurja u Lijevim Štefankima, kapela Ranjenog Isusa u Plesu, Kapela sv. Roka na Cvetković brdu i mnoge druge.

Što se tiče crkava Turopolja, najviše se ističu crkve u Velikoj Gorici, Vukovini i Dubrancu.

Crkva Naviještanja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici prvi puta spominje se 1334. godine, premda je postojala i prije, ali u obliku drvene kapelice. Gradnja kamene crkve završila je tek 1757. godine. Novo izgrađena konstrukcija imala je i dvije bočne kapele: kapelu Srca Isusova i kapelu Svetog Antuna Padovanskog.

Crkva koju danas vidimo rad je Hermana Bollea koji ju je temeljito obnovio nakon potresa 1880. godine koji je pogodio Zagreb i okolicu. Ovu baroknu crkvu krase reljefi prizora Naviještanja, freske koje pokazuju Rođenje i uskrsnuće Isusa i još mnogo toga. Na samom pročelju crkve nalazi se kip sv. Lucije, zaštitnice Turopolja.

U Vukovini se nalazi Crkva pohoda Blažene Djevice Marije koja spada u najstarija marijanska svetišta Hrvatske. Crkva se prvi puta spominje u 16. stoljeću te smo sigurni da se na njezinom mjestu u 17. stoljeću nalazila drvena kapelica. Crkva je obnavljana mnogo puta te danas spada u kasnobarokne crkve s klasicističkim značajkama.

Zadnja crkva općine jest Crkva Majke Božje Snježne u Dubrancu koja datira iz druge polovice 17. stoljeća. Herman Bollea je napravio nacrte i za ovu crkvu, ali u romanskom stilu ovoga puta.

Brojne kurije općine

Na području Turopolja nalazi se mnogo kurija, jednostavnih drvenih kućica koje su primjer autohtone gradnje, ali i tradicionalnog života seljaka.

Najbolje sačuvana je kurija Modić-Bedeković koja se nalazi u Donjoj Lomnici. Ona je zaštićena kao spomenik kulture. Prostorije ove kurije jako su dobro očuvane, s keramičkom peći za grijanje, namještajem tadašnjeg stila, slikama nepoznatih i poznatih umjetnika, porculanom i drugim svakodnevnim predmetima. Ova kurija turistička je atrakcija upravo zato što zorno prikazuje život seljaka na prijelazu s 19. na 20. stoljeće.

Druga kurija koju valja spomenuti jest kurija Alapić, locirana u Vukovini. Kuriju je izgradila obitelj Alapić podrijetlom iz Mađarske, ali je danas kurija u lošem stanju zbog manjka brige o njoj. U ovoj kuriji mogu se naći radovi kipara Mladena Mikulina.

Događanja u Turopolju

Turopoljski fašnik, narodni je običaj koji se obilježava svake godine u Velikoj Gorici. Ceremonija započinje preuzimanjem ključeva grada i velikom povorkom koja prolazi kroz središte grada. Zamaskirane grupe iz cijele države, pa i stranih država, hodaju ulicama i šire veselje, pjevajući, svirajući i zabavljajući se.

Ovaj fašnik napravljen je za sve uzraste, čak postoji i Mali fašnik u kojemu sudjeluju djeca te se na kraju biraju najbolje maske koje su napravili polaznici osnovnih škola i vrtića Velike Gorice.

Još jedan važan događaj u Turopolju jest Jurjevo. Na ovaj praznik slavi se sv. Jurja, te dan kao početak proljeća i gospodarske godine.

U tjednu uoči ovog blagdana obnaša se tradicija paljenja krijesa i drugih Turopoljskih običaja. Ovo se obilježava diljem Turopolja, ali se najviše ljudi skuplja u parku dr. Franje Tuđmana gdje se obilježavaju i druge tradicije prema zapisima Višnje Huzjak.

Još jedan zanimljiv događaj jest festival ruža koji se organizira u Velikoj Gorici. Cijela ideja iza ovog festivala potječe od toga da je Velika Gorica jedan od najuređenijih gradova u Hrvatskoj te ga krasi velik broj ruža. Grad čak ima svoju sortu ruže koja se zove Velika Gorica. Ova vrsta potječe s Tibeta te cvijeta cijelu sezonu i otporna je na zimske uvjete.

Perunfest zadnji je veći događaj u Turopolju koji vrijedi spomenuti. Ovaj festival održava se u Starom Gradu Lukovcu u čast zaboravljenim pričama i narodnoj predaji Turopolja. Kroz bogat program koji uključuje kostime, skulpture i slično, ovaj događaj educira posjetitelje o starim slavenskim bogovima i brojnim legendama Turopolja i okolice.

Aktivnosti u prirodi

Plodna ravnica Turopolja, smještena između rijeke Save i rijeke Kupe, jedno je od najljepših mjesta u okolici Zagreba. Netaknuta priroda Velikogoričke ravnice, močvarna područja Turopolja i guste šume samo su neki od razloga za posjetiti ovaj kraj. Bogata flora i fauna privlači sve ljubitelje prirode i aktivnosti u prirodi.

Za sve one koji žele biti u prirodi, ali ne planiraju se baviti nekom težom rekreacijom, poučna staza Šumarica koja povezuje Krušak i Kozjaču idealno je mjesto za povezivanje s prirodom. Ova staza dugačka je 9 kilometara te se laganim hodom pređe za samo dva sata.

Za one koji su željni planinarenja na području Turopolja nalazi se čak tri planinarska društva koja nude velik broj izleta za izletnike različitih sposobnosti.

Velika Gorica može se pohvaliti i s velikim brojem biciklističkih staza: postoje 2 biciklističke rute s čak 8 staza. Ove staze povezuju veće gradove i naselja poput Velike Gorice, Vukovine, Bukevja, Velike Mlake i slično.

Područje Turopolja također je i raj za ribiče: na području se nalazi mnogo rijeka koje su izuzetno čiste i bogate ribom. Najčešće destinacije su rijeka Sava te njeni rukavci Odra i „Mrtva Odra“. Velik broj ribiča možemo naći i na rijeci Kupi, posebice ljeti kada je voda toplija i privlači velik broj kupaća. Oni dolaze na plažu kod Pokupskog kako bi se osvježili u rijeci Kupi. Ribiči koriste i ribnjake te jezera od kojih je najpopularnije jezero Čiče.

Na području Velike Gorice moguće je pronaći i dvadesetak lovačkih društva. Na čak 50 tisuća hektara površine moguće je pronaći srneću divljač, divlje svinje, fazane, zečeve, divlje patke i slično.