Da krenete brodicom od Dubrovnika prema sjeveru, Mljet bi bio prvi veći otok na kojeg biste naišli. Osmi je po veličini, ali i definitivno najzeleniji hrvatski otok s fascinantnom mediteranskom vegetacijom, čistim morem i bogatim podvodnim svijetom. Stoga, ako tražite mirnu oazu, netaknutu prirodu i kvalitetan odmor, niste mogli naići na bolje rješenje!

Što vidjeti na Mljetu?

Iako nije poprište masovnog turizma, Mljet je itekako poznat i priznat među brojnim putnicima i ljubiteljima prirode. I inozemni ga izvori hvale pa ga tako, primjerice, The Lonely Planet proglašava jednim od najistaknutijih hrvatskih otoka ”zavodljive” ljepote.

Sigurno ste već to iskusili i na drugim lokacijama , ali kad ste na Mljetu, vrijeme kao da stoji. Priroda ne poznaje odbrojavanje sati, to je svojstveno isključivo čovjeku; ona vam jednostavno pruža onaj prijeko potrebni mir, mogućnost da uronite u njezinu ljepotu i bezbroj prilika da istražujete njezinu raznolikost. Takva pravila vrijede i za Mljet koji, uz to što doista služi kao idealna opcija za kvalitetno se odmoriti, jednako tako ima i vrijedne sadržaje koji će vam obilazak otoka svakako učiniti zanimljivijim.

Vanjski dio obale, točnije onaj koji je otvoren ka južnom moru, strm je i prepun urušenih pećina, dok je, s druge strane, područje okrenuto prema kopnu znatno niže i pristupačnije. Južne strmine iznjedrile su i raznovrsne endemske dalmatinske biljke od kojih je najistaknutija zakonom zaštićena dubrovačka zečina.

Zanimljiva atrakcija koju svakako vrijedi vidjeti je i geomorfološki fenomen Jama, među turistima također poznat i kao Odisejeva špilja. Riječ je o krškoj šupljini s odlomljenim stropom koji joj daje izgled jame, odnosno širokog bunara. U njezino dno ulazi i more jer je špilja povezana s pučinom prirodnim tunelom. Budući da tunel ima nizak svod, turisti i lokalci njime mogu ploviti samo tijekom mirnijih vremenskih uvjeta – što istovremeno vrijedi i za razgledavanje Jame s morske strane.

No, kakve veze ovo područje ima s Odisejom? Navodno je baš tu slavni junak iz grčke mitologije doživio brodolom te ostao zatočen u spilji. Priča kaže da je sedam godina tugovao i s nostalgijom prema svojoj Penelopi i njihovom domu promatrao pučinu – jednako kao što je tužno i zaljubljeno njega promatrala predivna nimfa Kalipso, kći boga Posejdona.

Nakon spilje, put vas, naravno, nezaobilazno vodi u prekrasni nacionalni park Mljet.

Nacionalni park Mljet

Preko dvije trećine površine otoka prekriveno je šumom, dok preostali (sjeverozapadni) teritorij zauzima jedan od osam hrvatskih nacionalnih parkova, koji je ujedno i najstariji morski park u cijelom Mediteranu.

Upravo je nevjerojatno bogata kulturno-povijesna baština koja seže od prastarih ilirskih plemena, rimskog carstva pa do Dubrovačke republike zaslužna zašto je to područje uopće i ušlo u kategoriju nacionalnih parkova – dok su za dobivanje titule ponajviše zaslužni Malo i Veliko jezero.

Naime, riječ je o prirodnom fenomenu gdje se more, sa svoje pučinske strane, uvlači u tijelo otoka preko malenog tjesnaca (kanal Soline) tvoreći prvo Veliko, a potom preko još jednog (užeg) kanala na koncu i Malo jezero.

Tvori ih, dakle, isključivo morska voda, ali vam, kad ih gledate, puno više pružaju doživljaj jezera zbog čega ih je lokalno stanovništvo tako i nazvalo.

Spomenuta se jezera nalaze na sjevernom dijelu otoka, dok se na sredini Velikog jezera krije još jedno zanimljivo mjesto vrijedno posjete – maleni otočić Sveta Marija. Poseban je baš zbog estetskog ugođaja i snažne duhovno-kulturne priče koja ga prožima zbog prisutnosti benediktinskog samostana čiji počeci sežu do 12. stoljeća. Iako je kroz godine dosta puta prošao kroz proces nadograđivanja i dodavanja stavki iz raznovrsnih arhitektonskih stilova, danas će vas tamo dočekati poprilično jednostavna građevina okružena prirodom i prožeta meditativnom i umirujućom atmosferom.

Tu je i restoran u kojem se možete okrijepiti tijekom posjete nacionalnom parku – a na sam otočić možete doći brodicom koja ide s mosta gdje je Malo jezero.

Plaže

Iako se dosta posjetitelja voli okupati u već spomenutim slanim jezerima, plaže su ipak onaj nezamjenjivi dio koji vam pruža nešto veću slobodu, kao i pogled na prekrasno plavetnilo Jadrana koji se prostire pred vašim očima. Kad smo kod slobode, bitno je napomenuti i da je razlika u tome što se ulaz u nacionalni park naplaćuje, dok su plaže potpuno besplatne.

Saplunara je jedna od najomiljenijih uvala čije ime potječe od latinske riječi ‘sabalum’ što znači pijesak. Unutar jednog kilometra pronaći ćete dvije pješčane plaže, Malu i Veliku Saplunaru. Odlične su i izuzetno pogodne za obiteljska druženja, naročito ako imate djece; topla temperatura mora i plićak koji ide u beskraj nešto je što će se vašim najmlađima posebno svidjeti.

Gastronomija

Mljet je poznat po izvrsnoj gastronomskoj ponudi koju su sa sobom donijeli još i stari Rimljani – i koju su, poslije njih, u kasnijim godinama njegovali i poticali opati na već spomenutom otočiću Sveta Marija. Danas su specijaliteti prezentirani u raznovrsnim otočkim restoranima, pansionima i konobama.

Budući da je ribe oduvijek bilo u velikim količinama, razvijeni su raznovrsni načini njezina konzerviranja. Tako ćete, primjerice, osim svježe ribe moći kušati i ponešto drukčije specijalitete koji se baziraju na dimljenoj, soljenoj ili ribi konzerviranoj u maslinovom ulju.

Iako pomalo netipično za južnjačke krajeve, lokalni mljetski specijaliteti ujedno su i mesne prirode. Tako, recimo, možete kušati meso divlje svinje, jelena, divljih zečeva i brojnih drugih životinjskih vrsta koje nastanjuju guste šume ovog prekrasnog otoka.

Mljet je poznat i po svojim bijelim i crnim vinima, maslinama i kozjem siru, što znači da će posjet ovom izuzetnom i predivnom biseru Dubrovačko-Neretvanske županije doista biti poslastica u svakom smislu te riječi.

Zaključak

Kao što je slučaj i s većinom hrvatskih otoka, najljepša se mjesta mogu posjetiti tek kad imate bilo kakvo prijevozno sredstvo. Boravak na Mljetu možda bi bila idealna prilika za nekakvo novo iskustvo kao što je, primjerice, istraživanje otoka na biciklu.

Izvrsna je stvar pridružiti se organiziranim turama, čuti priče od lokalaca te planirati obilazak utabanom putanjom gdje ćete najbolje upoznati povijest i kulturu mjesta u koje dolazite. Ipak, onu pravu posebnost putovanja čine upravo oni trenuci kad se odvažite krenuti i sami; u potragu za otokom, skrivenom kutcima, ali, na koncu, i za sobom.

Izvor fotografija:

Similar Posts