Marija Bistrica – omiljeno hrvatsko marijansko svetište

U svijetu postoje mnogi spomenici kulture i mjesta od velikog kulturnog značaja blisko vezana uz religiju, a slično je i u Hrvatskoj.

Jedno od najposjećenijih vjerskih središta nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji na sjeveru Hrvatske i najveći je marijanski hram u Hrvatskoj – nalazi se u mjestu zvanom Marija Bistrica.

Marija Bistrica se kao naselje spominje već u 13. stoljeću, no na značaju dobiva tek u 18. stoljeću kada je u njemu otkriven čudesni kip Majke Božje Bistričke koji je i dan danas zaštitni znak mjesta.

Zbog poznatih vlasnika tadašnjeg feudalnog posjeda Bistrica, kao što su bile grofovske obitelji Drašković i Keglević, ovaj je dio Zagorja oduvijek imao snažnu rodoljubnu notu i bio mjesto okupljanja mnogih poznatih hrvatskih rodoljuba. Stoga ne čudi što je baš Bistrički župni dvor bio mjesto osnutka Matice ilirske, jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova kasnije nazvane Matica Hrvatska.

Marija Bistrica je i mjesto u kojem je živio Vatroslav Lisinski i gdje je skladao prvu hrvatsku operu imena “Ljubav i zloba”, koja je iznimno bitan dio hrvatske kulturne povijesti.

Svetište Majke Božje Bistričke nalazi se na odličnoj poziciji, na udaljenosti od samo 30 minuta od glavnoga grada Zagreba i vrlo je pristupačno bez obzira na to koju vrstu prijevoza izaberete.

Većina vjernika u ovo marijansko svetište dolazi automobilom no velik je broj i onih koji na svoje hodočašće u Mariju Bistricu dolaze i pješice. Mladi katolici vrlo često hodočaste na ovaj način, uživajući u duhovnoj i tjelesnoj obnovi koju doživljavaju tijekom putovanja do svetišta.

Marija Bistrica postaje “Marijansko proštenište” u 18.stoljeću, nakon što je došlo do velikog broja čudesnih događanja i pojava koje su pripisane božanskom djelu.

Tada se i gradi crkveni kompleks koji svoj izgled može zahvaliti najpoznatijim hrvatskim umjetnicima i arhitektu Baueru Bolléu.

1971. godine ovo mjesto postaje nacionalno svetište i utvrđuje se blagdan Majke Božje Bistričke 13. srpnja. I danas se na taj datum odvija vjersko slavlje.

Koliko je ovo svetište bitno hrvatskom narodu posebno se vidjelo 1984.godine kada se na proslavi 300-te godišnjice marijanskog svetišta tamo okupilo 400 tisuća vjernika. Ovakvi se događaji i dan danas znaju ponoviti na posebne prigode.

Spomenik Blažene Djevice Marije s Djetetom Isusom

Najvažnija relikvija ovog marijanskog svetišta je kip Blažene Djevice Marije s Djetetom Isusom koji je kroz čitavu povijest bio centar same Marije Bistrice. Prekrasni kip Marije s Djetetom već stoljećima privlači hodočasnike iz Hrvatske i šire.

Povijest ovog drvenog kipa vrlo je intrigantna i zanimljiva. Kip je napravljen od drveta po uzoru na gotičke crne madone koje su u vrijeme izrade kipa bile najcjenjenije među majstorima. Kip je izradio nepoznati majstor koji ga nije učinio blještavim i spektakularnim, ali ga je napravio s izuzetnom pažnjom i ljubavlju.

U 16. stoljeću bistrički župnik Benedikt spašava kip od Turaka zazidavši ga pod kor tadašnje župne crkve. Tek četrdesetak godina kasnije kip je pronađen i postavljen na glavni oltar, na mjesto koje mu pripada. Pronašao ga je novi župnik koji je primijetio tračak svjetlosti koji se kasnije pretvorio u veliku blještavu svjetlost koja je ispunila crkvu.

Sljedeći dan je župnik razbio beton i otkrio nestali crni kip. Kip je izvađen i onečišćen, ali ubrzo ponovno sakriven pred turskom najezdom.

Nakon ponovnog otkrivenja kipa narod je bio uvjeren u njegovu čudotvornu moć, a kroz sljedećih sto godina kipu je pripisano gotovo tisuću ozdravljenja.

Hodočašće u Mariju Bistricu – proštenje

Marija Bistrica postaje mjesto za hodočašće 1684. godine i od te godine hodočasnici pohode ovo mjesto čak i u najtežim trenucima hrvatske povijesti.

Posebnu vjersku važnost za Hrvate kip Majke Božje imao je za vrijeme turskih opasnosti, za vrijeme oba svjetska rata i za vrijeme Domovinskog rata.

Smatra se da kroz 365 dana ovo mjesto pohodi više od milijun hodočasnika u razdoblju od travnja do listopada. Pedesetak je hodočašća u tom periodu, ali najbitnija su vezana uz blagdane i po njima su dobila svoja imena. To su Duhovsko hodočašće, Margaretsko, Bartolovsko, hodočašće Male Gospe i druga.

Na ove se vjerske svetkovine, tzv. proštenja dolazi iz pet hodočasničkih smjerova, a hodočasnike u Bistrici dočekuju tople i gostoljubive ruke njenih stanovnika koji ponosno pokazuju svoju ostavštinu.

Marija Bistrica poznata je i po njenim štandovima sa suvenirima, odličnoj domaćoj hrani i medenjacima, a posebno je poznata po obrtima za izradu licitarskih srca.

Križni put

Svetište Marije Bistrice poznato je i po križnom putu koji se nalazi na obronku iza Crkve i koje je dobilo posebno mjesto u srcu hodočasnika. Ovaj je križni put ponešto drugačiji od klasičnih s obzirom na to da je potpunosti u prirodi i njegova simbolika uzdizanja povezana je s kulminacijom postaja.
Kalvarija je oblikovana serpentinama koje se uzdižu na vrh brežuljka. S njegovog vrha se pruža prekrasan pogled na zelene zagorske brege, Medvednicu i Crkvu.

Tijekom 2. svjetskog rata postavljene su prve četiri postaje puta, dok je ostalih 12 nastalo kasnije, uz poticaj zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića. Postaje su djela mnogih poznatih hrvatskih umjetnika kao što su Kruno Bošnjak, Stanko Jurčić i Ante Orlić.

Spomenici na postajama križnog puta izrađeni su od mramora i napravljeni u prirodnoj veličini.

Bez obzira jeste li vjernik ili ne, ovo malo šarmantno mjesto smješteno u prekrasnom prirodnom okruženju ima ugodnu, toplu atmosferu koja će vas oduševiti i pomoći da stvorite neke nove, lijepe uspomene.

Marija Bistrica je svakako mjesto u kojem ćete pronaći mir i blagoslov koje ćete osjećati još dugo vremena nakon odlaska. Ako vam je u interesu biti u Mariji Bistrici van gužve, izbjegavajte blagdane i svetke. Tako ćete dobiti još intimniji dojam.

Lojzekova hiža

Restoran Lojzekova hiža nalazi se u selu Gusakovec tik uz Bistricu i poznat je svim ljubiteljima domaće hrane.

Prekrasni ambijent ovog seoskog gospodarstva nadomak Marije Bistrice privući će vas svojim šarmom i zelenilom, ali ono što će vas najviše oduševiti je prefina domaća zagorska hrana kao što su primjerice zagorska raca s mlincima i šumske gljive u bučinom ulju.

Zbog toga je Lojzekova hiža na jako dobrom glasu i sve češće odredište mnogih posjetitelja Marije Bistrice. Ako niste religiozna osoba, nema veze – u Mariji Bistrici svatko može naći ponešto za sebe.