Lepoglava je jedinstven i prilično šarmantan grad smješten na prekrasnom mjestu između dviju planina, Ivanščice i Ravne Gore čiji krajolik oduzima dah. To je grad koji će vas iznenaditi svojom prošlošću i sadašnjošću i u kojem ćete iskusiti sjajne stvari iz područja kulture i umjetnosti. Posebno ćete biti iznenađeni čudesnim prirodnim ljepotama grada i okolice.

Lepoglavu je vrlo lako posjetiti jer se nalazi u neposrednoj blizini važnih autocesta koje povezuju Hrvatsku i Europu, a povezuju Zagreb s Grazom u Austriji i Budimpeštom u Mađarskoj.

S obzirom na to da je Lepoglava vrlo stari grad koji se prvi put spominje u 14. stoljeću, ima mnoštvo kulturnih ljepota, ali ima i vrlo zapanjujući geološki spomenik koji sadrži jedini fosilni vulkan u Hrvatskoj koji je sačuvan do danas. Taj fosilni vulkan je često odredište turista iz mnogih krajeva lijepe naše i šire.

U blizini kod Gaveznice se nalazi i nalazište poludragog kamena ahata, a kod Čreta koji se nalazi samo 4 km od Gaveznice pronađena su nova nalazišta kod Čreta, gdje je osim ahata pronađen i crveni jaspis, ametist i opal.

Lepoglavska čipka

Kad nekoj osobi spomenete Lepoglavu, prvo što ćete vjerojatno čuti od nje bit će pojmovi „Lepoglavska čipka“ i kaznionica.

Ovaj je grad jako prepoznatljiv po izradi čipke i čipkanim ukrasima jer već desetljećima žene u Lepoglavi njeguju tu tradiciju i prave neke od najljepših rukotvorina od čipke u čitavoj Europi.

Europa je prepoznala vrijednost ovog kulturnog blaga pa je 2009. godine Lepoglavska čipka uvrštena na UNESCO-ov popis predmeta vrijedne nematerijalne baštine. To je dokaz vrijednosti i ljepote ove stare umjetnosti i priznanje svim izrađivačima čipke u gradu koji su svoje znanje prenosili kroz generacije.

Ako se odlučite posjetiti ovo mjesto kao turist, šteta bi bilo da ne kupite jednu od ovih prelijepih čipkastih ukrasa i poklonite je nekom posebnom u znak ljubavi ili prijateljstva. Vrijednost dara je posebno visoka jer nije lako naučiti kako napraviti ovu čipku s obzirom na to da su uzorci prilično izazovni. Svake se godine u Lepoglavi održava Međunarodni festival čipke na kojem sudjeluju najvrsnija čipkarska društva iz cijelog svijeta.

Tvrđava Kamenica

Jedna od posjećenijih lokacija u ovom gradu je i tvrđava Kamenica koja je sagrađena u 13. stoljeću. Ako želite posjetiti Kamenicu dok ste u gradu vrlo je jednostavno jer se nalazi samo 6 km od Lepoglave, tik poslije rijeke Bednje.

Ruševine tvrđave nalaze se u šumi i do njih je potrebno samo 10 minuta laganog hoda.

Lepoglava i slavni pavlini

Lepoglava se vrlo brzo počela razvijati nakon što su Pavlini došli u grad u šesnaestom stoljeću i započeli s osnivanjem ​​škola i umjetničkih središta.

Pavlini su bili crkveni red koji se posebno zauzimao za prosvjećivanje i školstvo. Osnovali su prvu javnu školu i započeli predavati teologiju što je na kraju dovelo do osnivanja prvog hrvatskog sveučilišta baš u Lepoglavi.

Pavlini su bili katolički red koji je promicao znanost i umjetnost što je pozitivno utjecalo na stanovnike Lepoglave. Nazivali su ih bijelim fratrima i bili su vrlo cijenjeni u tom području.

U 18.stoljeću car je ukinuo pavlinski red što je grad dovelo u lošu situaciju i vraćanje na staro. Njihovim odlaskom je završio kulturni i znanstveni razvoj koji su započeli pavlini.

Nažalost, red je nestao, a njihova imanja su oduzeta u korist Austrije, a jedan je dio preuzela i Turska. Ovo je za Hrvate bila vrlo loša odluka jer je ukradeno puno hrvatske kulturne baštine i uništeno puno vrijedne umjetnosti.

Javna gimnazija i Sveučilište

Najjači i najvidljiviji znak Pavlinskog utjecaja na grad su javna gimnazija i Sveučilište u Lepoglavi. Otvorena je 1503. godine i ubrzo je postala središte znanosti i umjetnosti u ovom dijelu Hrvatske. Kvalitetu obrazovanja prepoznali su i papa i car pa su im dodijelili status sveučilišta koje svojim studentima može dodjeljivati ​​diplome i doktorate.

To zapravo znači da je Sveučilište Lepoglava bilo prvo sveučilište u Hrvatskoj. Budući da su bijeli fratri bili vrlo predani prikupljanju znanja, u samostanu je bilo jako puno knjiga i u ono je vrijeme imao jednu od najvećih knjižnica u Hrvatskoj.

Ovdje moramo spomenuti i najvažniju knjigu koja se odnosi na pavline, a djelo je Ivana Belostenca. Ova knjiga svjetskog glasa je hrvatski latinski rječnik pod nazivom Gazophylacium koju je poznati pavlin napisao na sva tri narječja.

Kako bi mu se odala počast Belostenec je pokopan u Crkvi Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi.

Pavlinski je red bio poznat po tome da je pažljivo uređivao unutrašnjost crkava i samostana, tako da su oltari i umjetnost u crkvama zapanjujući i imaju nemjerljivu vrijednost.

Danas kaznionica u Lepoglavi – u prošlosti samostan

Grad je poznat i po kaznionici jer je u pitanju jedna od najstarijih kaznionica u Hrvatskoj, a napravljena je iz samostana nakon što su pavlini protjerani iz grada, a njihova imovina je oduzeta.

Upravo je Josip II ukinuo pavlinski red i ubrzo nakon što je vlast otkrila da se nitko neće brinuti za samostan, on je dodijeljen državi na korištenje.

Država je brzo obnovila samostan i pretvorila ga u zatvor, a 1854. otvorena je kaznionica za muškarce.

Početkom 20. stoljeća država je počela graditi novu kaznionicu i to u obliku zvijezde. Uloženi su napori u izgradnju modernijeg zatvora s više humanog karaktera i okruženja, ali nakon dolaska jugoslavenskog režima na vlast kaznionica je postala vrlo ozloglašena jer su tamo redovno zatvarani svi politički protivnici vladajućeg režima.

Mnoge vrlo poznate političke ličnosti provele su neko vrijeme u ovom zatvoru, a Josip Broz bio je jedan od njih. Broz je kasnije je postao jugoslavenski predsjednik.

1946. godine zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, kojeg su Hrvati jako voljeli, počeo je u ovom zatvoru izdržavati svoju šesnaestogodišnju kaznu. Pet godina kasnije stavljen je u kućni pritvor u rodnom Krašiću.

Još jedan hrvatski predsjednik bio je tamo zarobljenik, 70-ih godina. Ime mu je bilo Franjo Tuđman.

Tijekom Drugog svjetskog rata kaznionicom je upravljala Hrvatska, ali u jednom su je razdoblju čak preuzele ustaše koje su je učinile svojim logorom. Samo nekoliko mjeseci nakon toga, partizani su oslobodili sve zatočenike, a zatvor i samostan su potpuno izgorjeli.

Samostan i crkva su bili teško oštećeni tijekom Drugog svjetskog rata, tako da je u tom razdoblju izgubljeno puno vrijednih umjetničkih djela i knjiga.

Izvor fotografija:

Similar Posts