Klanjec, malen gradić smješten u Hrvatskome Zagorju, spada pod teritorij Krapinsko-zagorske županije i jedan je od gradova spomenute županije koji se može dičiti iznimno bogatom poviješću. On se sastoji od čak 19 naselja, te sveukupno ima nešto više od 3 tisuća stanovnika.
Ovaj gradić smješten je na Cesarskoj gori koja mu je omogućila povoljan položaj i lakšu obranu od vanjskih prijetnji koje su se kroz povijest kontinuirano ponavljale u zagorskom kraju.
Ako ste ljubitelj povijesti, ovakvo bi vam iskustvo moglo biti posebice zanimljivo!
Galerija Antuna Augustinčića
Ako ste veliki ljubitelj umjetnosti, Klanjec ima odličnu poslasticu za vas. Naime, Antun Augustinčić, jedan od najutjecajnijih hrvatskih kipara rođen je u Klanjecu te je stoga tom gradu darovao svoju ostavštinu koju je prikupio tijekom punih 50 godina rada.
Ovom nesebičnom gestom svom je rodnom gradu ostavio neprocjenjivo blago pa su u gradskoj galeriji izloženi svi radovi koje je slikar ostavio te ih dijelimo na portrete, javne spomenike i intimnu plastiku. Posjetitelji galerije svakako će cijeniti i park kojim je galerija okružena. U njemu su postavljene brojne skulpture koje mu daju poseban izgled i nestvaran osjećaj da se nalazite u muzeju na otvorenom.
Franjevački samostan i drugi sakralni objekti
Franjevački samostan i obližnju crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije podigli su Sigismund i Nikola Erdödy 1630. godine. Radi se o ranobaroknoj crkvi koja je sačuvana u svom izvornom obliku te danas služi i kao mauzolej obitelji Erdödy.
U spomenutom mauzoleju nalaze se sarkofazi obitelji Erdödy i mnogi misle kako se u ljepoti mogu mjeriti s onim obitelji Habsburg u Beču. Sarkofazi Sigismunda i Emerika su restaurirani pa se može vidjeti njihova umjetnička vrijednost. Nakon restauracije su izloženi u Franjevačkom samostanu.
U tom samostanu nalazi se i mnoštvo knjiga, umjetnina i ostalog koje franjevci čuvaju dugi niz godina. Primjerci su iznimno očuvani jer je ovaj katolički red oduvijek cijenio pisanu i slikanu umjetnost i podržavao očuvanje tradicije, posebice sakralne.
Posljednji sakralni objekt u Klanjecu jest kapela Sv. Florijana s kalvarijom koja se prvi puta spominje krajem 17. stoljeća. Ova kapelica jednobrodna je te posjeduje trostrano svetište i zvonik koji je otvoren arkadama u njegovom prizemlju. Unutrašnjost je puna prikaza svetaca i šablonskih dekoracija koje su novije otkriće. Mise u ovoj kapelici održavaju se samo na blagdan sv. Florijana i u osmini Tijelova jer se kapelica pokušava zaštiti od vanjskih utjecaja i štete koja bi joj se mogla dogoditi čestim korištenjem.
Cesargrad – utvrda templara
Ova srednjovjekovna utvrda izgrađena je na Cesarskoj gori, iznad doline rijeke Sutle i današnjeg grada Klanjca. Ova utvrda izgrađena je u 14. stoljeću te su je prema legendi sagradili templari. Ovu utvrdu čini polukružna kamena građevina opasana zidinama koja također ima branič kulu. Ipak, ova utvrda nije u jednakom stanju danas te se mogu vidjeti samo ruševine nekad prekrasne utvrde. Nakon stradavanja u Seljačkoj buni ona polako propada te danas možemo vidjeti samo ostatke tih veličanstvenih zidina te ploču s tekstom na početku.
Ono što je zanimljivo kod Cesargrada jest da je nastao preko puta druge velike utvrde na Bizeljskoj gori, preko rijeke Sutle. Ta utvrda jest Konigsberg.
Ako odlučite, možete na prekrasnim travnjacima napraviti piknik u pravom, bogatom okruženju i prostoru u kojem ćete moći uživati u svakodnevnim blagodatima ove prirode.
Novi Dvori Cesargradski
Novi Dvori jedan su od najvažnijih dvoraca Hrvatskog zagorja zbog posebne povijesti te utvrde, skupa s arhitektonskom vrijednosti. Nad glavnim portalom dvorca nalazi se grb iz 1603. koji nam otkriva da je dvorac tada građen. Ova građevina se smatrala naprednom za ono doba, jer ima okomitu raščlanjenost fasade koji nagoviješta barok, a u Beču se pojavljuje tek 7 godina nakon izgradnje ovog dvorca.
Novi Dvori izgrađeni su renesansnim stilom s četverokutnom osnovom, cilindričnim kulama te unutarnjim dvorištem. Ljubitelj arhitekture ili ne, svakako ćete uživati u svemu što vam nudi ovaj krajobraz.
Spomen groblje
U Klanjecu nalazi se spomen groblje u kojemu leže brojne poznate hrvatske ličnosti koje su podrijetlom iz ovog gradića. Neke od njih su Antun Mihanović, autor hrvatske himne, Oton Iveković, poznati slikar te također ličnosti poput Krsta Ivekovića i drugih.
Odmor u prirodi
Položaj grada Klanjeca savršen je za one koje žele posjetiti grad te naučiti o povijesti, ali također i provesti kvalitetno vrijeme u prirodi. Zbog položaja na Cesargradskoj gori, Klanjec omogućava svojim turistima planinarenje mnogim rutama, ali najpoznatija je ona od Klanjeca kroz Cesargrad i zatim Japicu te nazad do grada. Planinari obožavaju ovu rutu jer mogu vidjeti ostatke nekoć velike utvrde pa to pridodaje povijesni aspekt putovanju.
Rijeka Sutla omogućuje bavljenje još jednom aktivnosti – rekreativnim ribolovom. U vodi kriju se brojni šarani, štuke i somovi, ali je možda čak i važnija zbog bijele ribe, koju ljudi najviše vole loviti u zimskim danima.
Zbog šumovitog reljefa moguće je i učlaniti se u udruge te ići u lov što je posebna draž onima koji već dobro poznaju ovaj kraj i žele ga još bolje upoznati. Duge šetnje, rekreativni sportovi, umjetničke ideje i hobiji – sve ovo vam može biti praktično i zanimljivo ako nađete pravo mjesto!
Obližnje destinacije
Povoljan smještaj ovog grada jedan je od razloga zašto turisti dolaze u njega: on se nalazi samo pedesetak kilometara od Zagreba, glavnog grada, te je iznimno blizu Tuheljskim toplicama, koje su velika ljetna atrakcija, i također Zelenjaku tj. Spomeniku hrvatskoj himni.
Posebno hvaljeno turističko odredište je seoski turizam u Gredicama, odmah do Klanjca. “Stara Vodenica” je mjesto koje vas vraća u prošlost, ali svojim šarenilom i izgledom kao iz bajke pokazuje da je itekako stvarno.
Ovdje se spaja moderno i staro, tako da s jedne strane imate jacuzzi dok vas s druge mami autentičan vinski podrum i najbolja zagorska štrudla s jabukom u široj okolici. Svatko će naći ponešto za sebe, a možete biti sigurni da nećete biti ni žedni ni gladni!