Lijepi plavi Dunav je jedna od najdužih i najprometnijih rijeka u Europi, a od njega je duža jedino ruska rijeka Volga. Svoj put započinje na izvoru u prekrasnom i šumovitom planinskom kraju Schwarzwaldu, a putem do svog ušća u Crnom moru prolazi kroz čak 10 zemalja, od kojih je jedna i Hrvatska. Upravo zato se Dunav često naziva rijekom koja putuje od Crne šume do Crnog mora, to jest od Njemačke do Ukrajine.
Dunav je dugačak gotovo tri tisuće kilometara, a voda u njemu protječe brzinom od sedam tisuća kubičnih metara u sekundi. Dunav je snažna i duboka rijeka koja jako utječe na prostor oko sebe.
Dunav nastaje spajanjem dviju Scwarzwaldskih rijeka, planinskih rijeka Breg i Brigach koje se spuštaju s planine i spajaju u jednu rijeku kod dvorca Donauschingen, gdje je kao simbol izviranja Dunava postavljena i prekrasna fontana koja se zove Donauquelle.
Osim što je najveća rijeka U Europskoj uniji, Dunav je ujedno i jedina rijeka u Europi koja teče od zapada prema istoku. Osim toga, jedan dio Dunava ne nastavlja svoj put kroz Europu već kod njemačkog grada Tuttlingena ponire u zemlju, što je činjenica koju mnogi ljudi niti ne znaju.
Na svom putu do Crnog mora rijeka Dunav prolazi kroz četiri europska grada, čija imena sva počinju na slovo B: Beč, Bratislavu, Budimpeštu i Beograd. Ovo je vrlo važna činjenica jer opisuje koliko je ova rijeka strateški važna za sve te zemlje. Dunav je vrlo prometna rijeka koja osim gospodarskog značenja ima i važan sociološki, kulturološki i ekonomski značaj.
Dunav je rijeka koja je bogata vodom pa se svakodnevno eksploatira i koristi kao pitka voda u nekim dijelovima središnje Europe, iako sve manje. Vrlo je bogata ribom, a posebno je cijenjena jesetra ili beluga. Također se eksploatira za stvaranje električne energije.
Dunav i njegova važnost kroz povijest
Dunav je kroz povijest nosio jako puno imena pa su ga drevni Tračani nazivali Istros, stari Rimljani Danubius, a Grci Dunavius. Dunav prolazi kroz deset europskih zemalja i svaka od njih ga naziva drugačijim imenom. Nijemci i Austrijanci ga nazivaju Donau, Francuzi Le Danibe, Turci Tuna, a bivše jugoslavenske zemlje ga nazivaju Dunavom.
Dunav je imao jaku važnu ulogu u povijesti europske civilizacije jer je bio ključ koji je povezivao istočnu Europu s njenim središnjim dijelom. Za vrijeme Rimskog Carstva Rimljani su sve svoje pokrajine dijelili tako da im se granica nalazila na Dunavu, a za vrijeme Ugarske Dunav je bio „kralježnica“ ove prostrane države.
Dunav je oduvijek bio važan svim državama kroz koje prolazi, a osobito je važan bio u trgovačkom smislu.
Na lijepom plavom Dunavu
Dunav je kao rijeka postao poznat i kroz vrlo popularno djelo poznatog austrijskog skladatelja Johanna Straussa mlađeg. Ovaj je skladatelj iz 19. stoljeća nosio titulu „kralja valcera“, a jedno od njegovih djela je upravo valcer pod nazivom „Na lijepom plavom Dunavu“. Premijerno izveden 1867. godine postao je jedan od najomiljenijih skladbi za valcer ikada, a novogodišnji koncerti bez njega naprosto su nezamislivi.
Mnogi upravo skladbu „Na lijepom plavom Dunavu“ često nazivaju tajnom austrijskom nacionalnom himnom.
Dunav više nije plavi Dunav
Nažalost, zagađenje koje tako nemilosrdno uništava rijeke, jezera i oceane, nije zaobišlo niti lijepi Dunav. S vremenom, i gornji i donji tok Dunava se jako promijenio, a mnogo je razloga za pad kvalitete vode. U gornjem toku Dunava elektrane i brane loše su utjecale na rijeku i na njen oblik, a donji tok je nažalost prilično zagađen gnojivom i različitim opasnim tvarima koje su dospjele u rijeku. Zbog toga se dunavska voda u većini zemalja ne koristi za piće.
Najveći zagađivači Dunava su poljoprivrednici u donjem toku Dunava koji se u posljednje vrijeme sve više okreću ekološkoj proizvodnji, ali ne dovoljno brzo i učinkovito.
Ogromne brane koje se koriste za dobivanje električne struje još su jedan od razloga zašto je Dunav u problemu. Neke su države, poput Slovačke, sagradile ogromni sustav brana, poznat kao „dunavski dinosaur“ i jako utjecale na regulaciju vodotoka gradnjom kanala, ustava i slično. Ovdje je osobito burna bila reakcija susjedne Mađarske koja je smatrala (i još smatra) da je Slovačka nagrdila prekrasno područje za odmor kako bi se okoristila besplatnom energijom.
Upravo zbog ljudskog djelovanja Dunav je danas za 40% uži nego što je bio prije 150 godina.
Veliki prijepor među državama je i riječna plovidba na Dunavu. Europa želi ulagati u uređenje plovnih puteva dok se ekološki aktivisti boje da će to uništiti rijeku i njen biljni i životinjski svijet u potpunosti.
Jeste li znali….
- Da se na dnu dunavskog bazena nalazi mnogo potonulih njemačkih ratnih brodova i njihov se broj krije u stotinama. Riječ je o brodovima Crnomorske ratne flote koji su na kraju Drugog svjetskog rata bježali od ruske Crvene armije, ali nisu uspjeli u svom naumu. Potonuli brodovi se čak mogu vidjeti tijekom sušne sezone, kada razina Dunava padne dovoljno nisko
- Da se delta rijeke Dunav nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a, u dijelu koji se nalazi u Rumunjskoj. Delta je bogata brojnim biljnim i životinjskim vrstama koje su na ovaj način trajno zaštićene
- Da je 29. lipnja Međunarodni dan Dunava, a s obzirom na to da je najvažniji hrvatski grad na Dunavu Vukovar na taj se dan u njemu tradicionalno pripremaju riblje delicije poput fiš-paprikaša i šarana na rašljama
- Da je Republika Hrvatska potpisnica Konvencije o zaštiti Dunava koja je sastavljena 1994. godine
- Da se najveći dio Dunava nalazi u Rumunjskoj a da kroz Hrvatsku prolazi tek 138 kilometara, od kojih je većina prirodna granica
- Da je Dunav najdublji u Rumunjskoj, u mjestu Kazan, gdje je Dunav najuži, ali i najdublji. Širina rijeke ovdje je 150 metara, ali je dubina čak 90 metara. Ovo je mjesto bilo dio mračne rumunjske povijesti jer su se upravo u ovom dijelu rijeke Dunav mnogi Rumunji pokušavali spasiti diktature rumunjskog diktatora Nicolae Ceausescua pokušavajući prijeći na drugu stranu rijeke, u bivšu Jugoslaviju