Spominjući Dalmaciju, ljudi se obično fokusiraju na plaže, more i sve ostale blagodati našeg prelijepog juga. S druge strane, vrlo često zaborave na jedno od iznimnih, ali i nedovoljno istraženih područja s iznimnim kulturnim potencijalom – Dalmatinsku zagoru. Ovaj nebrušeni dijamant tek se zadnji godina počeo predstavljati svijetu, postepeno otkrivajući svoja blaga, ljepote i bogato životno iskustvo utkano u mjesta surovog dalmatinskog krša. Upravo stoljetna izoliranost i duh bogate povijesti ono je što posjetiteljima pruža autentično iskustvo, otkrivajući im pritom i blagodati netaknute divljine – brojne spilje, rijeke i planine ispresijecane pješačkim, planinarskim i biciklističkim stazama.
Ljubitelji aktivnog odmora svakako će imati priliku uživati u čistom zraku, prekrasnoj prirodi i krajolicima koji oduzimaju dah – a mi vam donosimo neke od lokacija koje biste svakako trebali posjetiti tijekom boravka na području Dalmatinske Zagore.
Kanjon rijeke Cetine
Neukrotiva je rijeka Cetina na svom putu prema moru izdubila izvanredan i impresivan kanjon, koji laskavu titulu zaštićenog prirodnog krajolika nosi još od davne 1963. godine. Mnogobrojnim posjetiteljima danas nudi raznovrsne adrenalinske aktivnosti kao što su zipline, paragliding, rafting, kanjoning (prelaženje rijeke plivajući i ”pješice” u zaštitnom neoprenskom odijelu) te brojne druge. Osim toga, zaljubljenici u prirodu mogu se prošetati stazama uz samu rijeku te pritom, osim u prekrasnoj prirodi, mogu uživati i u pogledu na nebrojene stare utvrde koje se uzdižu na uzvisinama, podsjećajući na bogatu i burnu povijest koja se odvila na ovom području.
Izvor Cetine
Sam kanjon nije jedina lokacija vezana za ovu prekrasnu rijeku koja svoj 104 kilometra dug put počinje u podnožju najviše planine u Hrvatskoj, Dinare, gdje zapravo izbija iz nekoliko izvora, znanih kao vrela Cetine. Među brojnim izvorima, kao veći se ističu Vukovića vrilo (koje se nalazi na zapadnijem dijelu), Batića vrilo (u sredini), i Veliko vrilo (koje se nalazi najistočnije). Ovi se izvori susreću i sjedinjuju u Peručkom jezeru, točki od koje Cetina u svoj punini i veličanstvenosti svoje snage nastavlja svoj tok prema Jadranskom moru. Riječ je o jednoj od najmanje poznatih prirodnih atrakcija Lijepe Naše, dok istovremeno govorimo i o hidrološki spomenik čudesne ljepote ovih krajeva.
Modro i Crveno jezero
Srednja Dalmacija nosi mnoštvo kulturnih atrakcija, nebrojene ljepote, ali i iznimne pejzažne prizore u koje svakako spadaju i već dosta poznata jezera u blizini Imotskog – Modro i Crveno. Prirodni su fenomen koji nosi čak i veliki svjetski značaj; hidromorfološki su fenomen prvenstveno zbog svog jedinstvenog oblika, boje i geneze, odnosno procesa nastanka.
Modro je jezero ime dobilo po prekrasnoj boji vode koja se nalazi u njemu, dok, istovremeno i naziv ‘Crveno jezero’ uzrokuje upravo crveno kamenje koja ga okružuje. Modro jezero izuzetno je atraktivno, a ponajviše tijekom razdoblja kad traje ekstremna suša. Drugim riječima, kad samo jezero presuši, kreće prava zabava; lokalci tad formiraju dvije ekipe te igraju nogomet na dnu jezera. Utakmica redovito privuče velik broj novinara, a pritom slike završe i u brojnim svjetskim medijima. S druge strane, razdoblja jače kiše podignu razinu vode u Modrom jezeru na 90 metara – dok je razina vode znala dosegnuti i rekordnih 140 metara.
Muzej Sinjske alke (UNESCO)
Sinj je jedna od onih jedinstvenih destinacija koje vam rado otkrivaju priče iz davnina, baš kao i detalje bogatog kulturno-povijesnog zaleđa Dalmatinske Zagore. U ovom je slučaju riječ o Muzeju fokusiranom na Sinjsku alku, popularnu vitešku igru koju prati preko 300 godina tradicije. Počeci samog Muzeja idu do nekih stotinjak godina unatrag kad se zapravo pojavila prva zamisao o posebnom prostoru koji bi služio Viteškom alkarskom društvu za sve potrebe vezane za Alku. Negdje poslije 2. svjetskog rata alkarske odore, oprema i oružje nalazili su se u Muzeju Cetinske krajine, dok su, do 90-ih godina prošlog stoljeća, bili smješteni upravo u prostorijama Viteškog alkarskog društva u nekadašnjoj kući Krune Tripala, vojvode čije je djelovanje zabilježeno početkom 20. stoljeća. Nakon što je kuća bila otkupljena od strane nasljednika, 90-ih se našla upravo u vlasništvu spomenutog Viteškog alkarskog društva.
Muzej Sinjske alke (kakvog znamo danas) otvoren je 2015. godine, na proslavi tristote godišnjice ove veličanstvene viteške igre.
Sinj je prava riznica kad je riječ o kulturološkim, vjerskim i tradicionalnim spomenicima pa ne čudi da se na listi preporučenih lokacija našla i poznata crkva Čudotvorne Gospe Sinjske. Veličanstvena u svom spokoju, ova je crkvica uokvirena reljefnim brončanim vratima za koje je zaslužan kipar Stipe Sikirica. Ipak, autor koji ju je naslikao ostaje nepoznat – s tim da se pretpostavlja da je taj dio odrađen negdje u 15. ili 16. stoljeću.
Crkva je građena u razdoblju od 1699. do 1712. godine te je, kroz godine, uspješno odolijevala potresima, ratovima i brojnim drugim nevoljama, zadržavajući i danas svoj izvorni izgled.
Tvrđava Klis
Kliška je tvrđava zapravo srednjovjekovna utvrda koja je smještena odmah iznad istoimene općine; iako je dosta dugo pretežito privlačila domaće posjetitelje, sve više inozemnih turista hrli istražiti povijest i priče koje se kriju iza nje. Ova je tvrđava izgrađena na nadmorskoj visini od 360 metara kako bi imala kontrolu nad potencijalnim napadima i invazijama neprijatelja. Upravo je taj teški i poprilično nezahvalan položaj između Kozjaka i Mosora tvrđavi omogućio da odigra izuzetno bitnu ulogu u obrani Dalmacije, naročito kad su u pitanju bili napadi Osmanlija.
Relativno nedavno, točnije 2016. godine, obnovljen je i Knežev dvor, izuzetna kulturna atrakcija koja naročito privlači turiste. Upravo je taj potez potaknuo neka stalnija ulaganja u tvrđavu što je dovelo i do stvaranja projekta gdje će se putem 3D mape i digitalnih sadržaja posjetiteljima prikazivati povijest ovog zanimljivog područja.
Zaključak
Iskonska ljepota i tradicionalni duh koje nosi Dalmatinska zagora u današnjem vremenu mami sve više domaćih, ali i inozemnih turista koji se žele upoznati s nečim neobičnim, autentičnim i drukčijim. Počevši od prekrasne netaknute prirode pa sve do kulturnih sadržaja koji uvode u burnu povijesnu pozadinu ovog kraja, možemo reći da Dalmatinska zagora doista ima štošta ponuditi svima koji se žele odmoriti od plaža i upoznati s nečim drukčijim. Najbolje od svega je što jedno ne isključuje drugo – Dalmatinska je zagora izuzetno pristupačna, tako da u jednom dijelu dana možete potražiti osvježenje na prekrasnim plažama našeg juga, dok već drugi dio dana možete neometano uroniti u priče, tajne i posebnosti krševitog dijela ovog kraja.