Hum na Sutli maleno je naselje, ali i istoimena općina u kojoj se naselje nalazi. Hum je smješten u Krapinsko-zagorsku županiju, na području sjeverozapadne Hrvatske koja ovdje graniči sa Slovenijom. Ta granica određena je reljefom kraja, u ovom slučaju rijekom Sutlom, koja se proteže duž granice sa Slovenijom pa tako i granicom općine. Rijeka Sutla je jednako omiljeno mjesto odmora i za Hrvate i za Slovence.
Općina se sastoji od sedamnaest naselja s nešto više od pet tisuća stanovnika, od kojih se petina nalazi u naselju Hum na Sutli koje je ujedno i najveće naselje ove općine. Ova općina danas je poznata kao sjeverozapadna „vrata Hrvatske“ te je tijekom povijesti bila usputna destinacija mnogih putopisaca, od kojih su najpoznatiji Georg von Martens i August Šenoa.
Danas, ovaj gradić ima i gospodarski značaj, a u njemu se nalazi prva šumska staklana u Hrvatskoj. Obrt staklarstva još i danas cvijeta u ovom gradiću i tradicija izrade i dalje živi.
Dvorac Mali Tabor
Mali Tabor smješten je samo tri kilometara zapadno od centra Huma na Sutli, još bliže granici sa Slovenijom. Ovaj dvorac nosi obilježja renesanse i ranog baroka te je jedan od najznamenitijih kulturnih spomenika u Zagorju.
Ovaj dvorac prvobitno je nosio ulogu kaštela koji se izgradio u 15. stoljeću i koji je služio kao centar velikotaborskog vlastelinstva. Kasnije ga kupuje obitelj Ratkaj koja posjeduje ovaj kaštel sve do kraja 18. stoljeća. Nakon njih vlasnici postaju Jelačići pa zatim obitelj baruna Kavangha, koji je zadnji vlasnik. Kroz sve ove kupovine i promjene, dvorac se više puta mijenjao kako bi služio u nove svrhe.
U najranijoj fazi on je bio samo renesansni kaštel pravokutnog oblika s četiri kule i obrambenim zidom. Zatim je prenamijenjen u dvokrilni dvorac s čak četiri cilindrične kule koje su zatvarali obrambeni zidovi. U 19. stoljeću on se ponovno mijenja: ruši se njegov sjeverni zid. Upravo ta sjeverna strana bila je proširena kako bi dvorac postao veći.
Danas je nažalost dvorac Mali Tabor u ruševnom stanju zbog toga što dugi niz godina nije bio obnavljan. Ovaj “mali brat” Velikog Tabora svejedno plijeni svojom vanjštinom koja pokazuje koliko je velebno bilo njegovo zdanje u prošlosti.
Župna crkva Majke Božje Taborske i ostali sakralni objekti
Najsačuvaniji i najvrjedniji vjerski objekt Huma na Sutli definitivno jest crkva Majke Božje Taborske. Ova crkva datira iz 1502. godine i riječ je o prekrasnoj gotičkoj kasnije baroknoj kapelici s masivnim, izuzetno uočljivim tornjem s baroknom kapom. Ono što je zanimljivo kod ovog objekta je da stepenice ispod crkve vode do župnog dvora.
Crkva sv. Ivana Krstitelja jedna je od zanimljivijih građevina te datira iz 1644. godine. Ova crkva posjeduje prekrasan gotički oltar, četverokutno svetište i masivan toranj s mnoštvo bifora.
Još jedna gotička crkva je i crkva sv. Vida koja se nalazi u Klenovcu Humskom. Ona datira iz 1334. godine te je više puta bila obnavljana i stoga nema preveliku arhitekturalnu vrijednost.
Na području Huma nalazi se i klasicistička crkva iz 1843. godine. Riječ je o crkvi sv. Petra i Pavla u Prišlinu. U ovoj crkvi najzanimljivije je njezino pročelje koje je raščlanjeno te ukrašeno sa zupcima. Ova crkva ima najbolju akustiku te se stoga često koristi za manje, intimne koncerte.
Arheološko nalazište Veliki Gradiš
Arheološko nalazište Veliki Gradiš nalazi se blizu sela Klenovec Humski, a odavno je poznato mjesto u arheološkim krugovima jer je riječ o jednoj od najstarijih zagorskih obrambenih utvrda koja datira još u 13. stoljeće.
Utvrda je nastala kao obrambeni štit važnog prometnog puta koji je išao uz Sutlu prema Štajerskoj.
Aktivnosti u prirodi
Na području Huma nalaze se brojne biciklističke staze i šetališta za one koji žele uživati u prekrasnom Zagorskom reljefu. Također, moguće je vidjeti mnoštvo tradicionalnih zagorskih kurija i hiža kojih je Hum prepun.
Ljubitelji ribolova nerijetko posjećuju gradić kako bi pecali u rijeci Sutli te također u obližnjim Špiljakovim jezerima.
Ljubitelji lova mogu se učlaniti u lovački klub te provesti kvalitetno vrijeme u divljini i prostranim šumama hrvatskog Zagorja.