Grad Rijeka je treći hrvatski grad po svojoj veličini i najveća hrvatska luka, a sa svojom okolicom broji oko 200 tisuća stanovnika. Sasvim sigurno, za hrvatske prilike ovo je grad s puno stanovnika, ali ujedno i veliko odredište turistima iz svih krajeva svijeta te onima koji dolaze iz Hrvatske kako bi si osigurali kvalitetno ljetovanje.
Danas ćemo razgovarati o povijesti ovog grada, znamenitostima koje vrijedi posjetiti, ali i nekim događanjima koja vas možda privuku u Rijeku tijekom nekog specifičnog dijela godine! Krenimo odmah s općim informacijama o interesantnom gradu.
Grad Rijeka – osnovne informacije
Rijeka je smještena na zapadu Republike Hrvatske te je administrativno i kulturno središte Primorsko-goranske županije. Grad leži na ušću rijeke Rječine, a ima predivan izlaz na Jadransko more koji je neki od glavnih razloga i pozivnica turistima tijekom turističke sezone.
Njena umjereno topla vlažna klima idealna je za one koji ne vole sparine, a ne žele biti izloženi negativnim temperaturama. Ako se oslanjamo na informacije skupljene tijekom godine, prosječna temperatura u gradu iznosi oko 14 °C. Ipak, Rijeka je pod utjecanjem jesenjih i proljetnih ciklona pa nerijetko bude padalina ili pak suhog, hladnog vjetra.
Po popisu stanovništva iz 2021. godine, Rijeka bez okolice ima oko 110 tisuća stanovnika, a kada u tu računicu ubrojimo i okolicu, broj raste za još vrtoglavih 100 tisuća. Ipak, broj stanovnika i dalje pada iz godine u godinu, a u zadnjih 20 godina samo centar rijeke izgubio je oko 40 tisuća stanovnika.
Dan grada je 15. lipnja, stoga nije loše Rijeku posjetiti u ovom razdoblju jer uvijek bude nekih zanimljivih znamenitosti i slavlja. Zaštitnik grada jest sveti Vid, a Trsat specifično štiti sveti Juraj. Sad kad znamo nešto o osnovama Rijeke, uronit ćemo u njenu povijest kako bismo bolje razumjeli i kulturne znamenitosti.
Povijest Rijeke – spoj nespojivih kultura
Najranija naselja na području Rijeke nastala su kad su se doselili Japodi, ilirsko-keltsko pleme. Stari Grci također su bili zainteresirani za Kvarner i divne otoke na ovom području pa je tako kasnije nastao i jantarski put kojim se trgovalo – tako su i do područja Rijeke stizale zanimljive kulture.
Nama je posebno zanimljivo kako je u 2. stoljeću na području današnje rijeke nastala Tarsatica, rimsko naselje čije tragove još uvijek možemo vidjeti u Rijeci. Ako ste ljubitelji rimske kulture, sigurno će vas zanimati rimski bedemi, kastrumi i ostaci termi.
Ako ste pak više fanovi srednjeg vijeka, bit će vam zanimljivo čuti kako su Rijeku kasnije naselili Ostrogoti, Langobardi i Franci. Uglavnom se radi o raznim germanskim plemenima koja su obogaćivala kulturu ovog područja dok u 800. godini Karlo Veliki nije dao razrušiti dio grada. Od 12. stoljeća, Rijeku su naselili razni feudalci, a Trsat su posjedovali Frankopani. Naravno, nakon toga dolaze i Habsburgovci, a Rijeka je uglavnom bila pod jurisdikcijom akvilejskog patrijarhata, crkvene jedinice.
Možemo zaključiti da je na ovom području zaista bilo mnogo noviteta i da su svakog stoljeća nove kulture obogatile mjesta i gradove na području današnje Rijeke. Ipak, tek u 15. stoljeću Rijeka doživljava procvat na temelju trgovine uljem, drvom, stokom i kožom. Nakon toga se počelo trgovati željezom, uljem i vunom, a Rijeka je postala bitna stanica na putovanju svakog boljeg trgovačkog putnika.
Iako je 17. stoljeće bilo turbulentno zbog sukoba s Turcima i Mlečanima, isusovci su se trudili započeti Isusovačku gimnaziju i unaprijediti kulturu. Karlo VI. je Rijeku proglasio slobodnom kulom u 18. stoljeću pa a nakon toga je Rijeka počela biti dom mnogim narodima u okolici. Kada je ban Josip Jelačić u 19. stoljeću proglašen kao guverner Rijeke, ta odluka nije bila dobro prihvaćena sa svih strana i hrvatsko-mađarska borba trajala je do 1868. godine.
Sigurno ste čuli za Hrvatsko-ugarsku nagodbu i njen poseban dio pod nazivom Riječka krpica. Tada Rijeka postaje izdvojeno tijelo i direktno se podređuje mađarskoj upravi. Moramo priznati da je Mađarska dosta vlastitih resursa uložila u Rijeku i razvila ju u jedan zavidni pomorski centar, luku koju su mnogi rado posjećivali. Ipak, bitka vezana za autonomnost još uvijek traje.
20. stoljeće bilo je vrlo bitno za Rijeku jer je raspad Austro-Ugarske dopustio lokalnim narodima upravljanje ovim područjem. Naravno, područje okupira vojska Države SHS, ali ni tu nije bilo mira dok status grada nije utvrđen na Pariškoj mirovnoj konferenciji. Italija je oduvijek htjela Rijeku za sebe i pravdala se time da je u Rijeci zaista mnogo Talijana.
Za povijest Rijeke bitan je i pustolov Gabriel D’Annunzzio koji je odlučio organizirati pohod na Rijeku. Generali talijanske vojske nisu bili zadovoljni ovom idejom pa je D’Annunzio sam ušao u grad i zapovjedio svojim arditima, specijalnoj postrojbi, da otjera trupe Velike Britanije, Francuske i SAD-a. Uskoro je proglašena uprava Italije za Kvarner i izdana je Kvarnerska povelja.
Dobra vijest za Rijeku bila je činjenica da se Rim ogradio od ovih činova, ali nažalost, Kraljevina SHS morala je potpisati Rapalski ugovor s Italijom i time nastaje Slobodna Država Rijeka. D’Annunzio, pogađate, nije priznao ni ovaj ugovor, stoga je objavio rat Italiji i talijanska je mornarica bombardirala Rijeku.
Konstantne trzavice i natezanje oko statusa grada Rijeke rezultiralo je u brojnim sporazumima. Nakon talijanske kapitulacije, Rijeku je okupirala Njemačka. Grad je oštećen tijekom Drugog svjetskog rata, a luka je uništena. Nažalost, stradali su i civili, a na kraju ovog velikog rata Rijeka se dosta promijenila što se tiče stanovništva – sam grad izgubio je petinu stanovnika, a Talijana je ostalo vrlo malo.
Napokon, 1946. godine, Rijeka je dodijeljena državi Jugoslaviji koja je opet preuzela funkciju luke i počela se obnavljati industrija. Proizvodili su se papiri, motori, tekstil i brodovi, a posebno je bitna bila i kemijska industrija. Za razvoj Rijeke bitan je i događaj u kojem se na Krku otvara zračna luka, a ubrzo Rijeka dobiva i sveučilište.
Nakon 1991. godine, Rijeka je opet bila u sukobu s krugovima JNA, a iskazala se i u Domovinskom ratu. Danas je na području bivše vojarne sveučilišni kampus i umjesto općine pod nazivom Rijeka nastaje serija gradova.
10 znamenitosti koje vam Rijeka može ponuditi
O povijesti Rijeke moglo bi se uistinu napisati stotine stranica, ali za početak se dotaknimo prvih tragova ljudi na ovom području. Oni sežu još u doba paleolitika i neolitika, razni ostaci gradina u brončano i željezno doba. Današnji Stari grad predstavlja lokaciju na koju su Rimljani pomjerili centar grada kako bi bio bliže Jadranu u cilju razvijanja autoritativnog lučkog grada i samim time trgovine i sličnih djelatnosti. Neke od danas izuzetno popularnih znamenitosti Rijeke sa sobom nose dužu priču o svom postanku i okolnostima u kojima su nastale.
1. Kosi toranj Rijeka
Ne, ne radi se o grešci, i Rijeka ima svoj kosi toranj, a on se nalazi u Starom gradu i zapravo je riječ o zvoniku crkve Uznesenja Marijina. Svoj je nadimak stekao 1920. godine kada je pri mjerenjima ustanovljeno da je nagnut oko 40 centimetara. Pri procjeni starosti ovog tornja i zvonika pomogao je uklesani broj “1377” koji se nalazi iznad samog ulaza. Kroz povijest, zvonik je obnavljan nekoliko puta, a zadnji od njih bio je 1928. godine, kada je zvonik dobio svoj, danas prepoznatljivi, romanizirani izgled.
2. Korzo
Korzo u Rijeci je pun, nebitno o kojem se godišnjem dobu radilo. Mnogi će popularno reći: “u Korzu se Rijeka ogleda, iz Korza se Rijeka čita”. I kada to kažu sve bi trebalo biti jasno. Sav duh ovog grada, njegovih stanovnika i osjećaji koji se mogu doživjeti kod posjete novim mjestima, osjete se u zraku Korza. Kada netko želi saznati kako Rijeka diše, neka prošeta ovom šetnicom par minuta i bez dodatnih objašnjenja, sve će mu biti kristalno jasno.
3. Trsatski kaštel
Trsatski kaštel je vidikovac koji se nalazi na brijegu nadmorske visine od 138 metara. Povijesno gledano, po prvi puta se spominje davne 1288. godine i to kao sjedište župe. Za vrijeme rimske vladavine, kaštel je bio strateški vrlo bitan, a zbog svoje lokacije, obrambeno je bio gotovo neosvojiv. Danas je obogaćen novim atrakcijama i sadržajima kao što su galerija u kojoj se održavaju likovne izložbe, a na ovoj lokaciji ljeti se održavaju razni koncerti i kazališne predstave na otvorenom.
4. Katedrala svetog Vida
Katedrala svetog Vida u Rijeci jedina je građevina okruglog tipa građena baroknim stilom u cijeloj Hrvatskoj. Gradnja katedrale započeta je 1638. godine, a građena je po uzoru na venecijansku crkvu Santa Maria della Salute. Kao i vanjština, unutrašnjost crkve odiše barokom. Gotovo cijeli interijer, oltar, propovjedaonica odišu jedinstvom stila talijanskih umjetnika koji su bili odgovorni za uređivanje. Katedrala je jedna od ljepših znamenitosti za razgledavanje i veliki broj posjetitelja se odlučuje na tu opciju. Svatko tko se prethodno najavi može uz samu katedralu razgledati i slikarsku zbirku, rijetke knjige ili druge sakralne umjetnine.
5. Gradski toranj
Gradski je toranj jedan od simbola prepoznatljivosti Rijeke. Kroz svoju povijest služio je kao obična prohodna kula kroz koju se ulazilo u grad. Isticao se svojom visinom jer u srednjem vijeku nije bilo građevina koje su mu mogle po tom segmentu parirati. Danas je ipak malo zasjenjen drugim građevinama i ne ističe se do te mjere kao što je to nekad bilo. Građen je u baroknom stilu koji je još uvijek uočljiv u donjem dijelu pročelja tornja.
Toranj je više puta uređivan pa je tako jedna od nadogradnji bila dodavanje gradske ure, a ispod nje je u reljefu tornja oblikovan grb grada Rijeke. Također, ispod ure danas se nalazi dvoglavi orao koji kandžama drži urnu. Nekad se takva skulptura nalazila i na vrhu tornja, ali tijekom Prvog svjetskog rata uništena je.
6. Trg Ivana Koblera
Kada se prođe ispod Gradskog tornja, dolazi se do riječkog Starog grada. U Starom gradu, nekada, na mjestu gdje se danas nalazi Trg Ivana Koblera, bila je Placa, poprilično manje središte tog srednjovjekovnog grada. Na tom mjestu su se Riječani znali okupljati kako bi svjedočili proglasima, sklapali ugovore ili prodavali neka dobra. Danas nije puno ostalo od Place, a tragovi na raznim zidovima samo su uklopljeni u modernu gradnju.
7. Svetište Majke Božje Trsatske
Svetište Majke Božje Trsatske najveće je hodočasničko svetište u zapadnom dijelu Republike Hrvatske. Svetište je nastalo za vrijeme prijenosa Nazaretske kućice koja je na Trsatu provela period od 1291. do 1294. godine. Nakon što se kućica preselila, knez Nikola I. je, na mjestu na kojem se ona nalazila izgradio prvu malu crkvu. Vrlo brzo ovo svetište je postalo hodočasničkim središtem. Nakon velikog požara koji se desio 1629. godine, bilo je potrebno dodatno renovirati crkve i samostan uz nju. Crkva i samostan su obnovljeni ponajviše u baroknom stilu u kojem su prepoznatljivi i danas. Unutrašnjost je također dizajnirana baroknim stilom, a to se najviše očituje u raskošnom oltaru koji datira iz 1692. godine.
8. Lukobran
Još popularno poznat i kao “molo longo” jer je dug oko 1707 metara, lukobran je danas u funkciji svojevrsne obalne šetnice. Gradnja lukobrana započela je 1872. godine, a ona je završena 1888. godine. 1908. je lukobran produžen, a tijekom privođenja Drugog svjetskog rata kraju, znatnije je oštećen. Morao je ponovno biti obnavljan i taj je proces obnove završio 1961. godine. Posjetitelji danas mogu ovim lukobranom šetati, ali se i provozati manjim električnim vozilom. Iz sezone u sezonu, ovo je mjesto jako privlačno svima, posebice romantičnim dušama i to u zalazak Sunca, kada mogu svjedočiti prekrasnim prizorima koje rado ovjekovječuju i fotografijom.
9. Prirodoslovni muzej Rijeka
Prirodoslovni muzej Rijeka nalazi se u sklopu parka Nikole Hosta. Riječ je o prvom muzeju na riječkom području koji datira iz 1876. godine. Orijentacija muzeja je okrenuta prema istraživanju mora, a u sklopu muzeja može se pronaći i specijalizirana biblioteka u kojoj se nalaze knjige o biologiji, geologiji te paleontologiji. Posjetioci tako mogu uživati u prikazima geološke povijesti Jadrana ili svjedočiti o raznim istraživanjima mora i života u istom.
10. Gradska tržnica
Gradska tržnica u Rijeci datira još negdje iz 19. stoljeća. Tada se pojavila uz morsku obalu, ponajviše jer su lokalni ribari na tim mjestima iskrcavali ulovljenu ribu i odmah je pokušavali i prodati. 1866. godine podignuta je ribarnica kako bi im olakšala taj posao. Kasnije je tržnica nadograđivana kako bi ljudi mogli prodavati i druga dobra osim riba. Danas je tržnica odredište mnogih stanovnika Rijeke, a posjetiteljima i turistima je također privlačna, ne samo kako bi kupili nešto za sebe već kako bi osjetili taj svojevrsni dašak povijesti i duh stanovnika ovog grada koji nikada nije nestao.
Godišnja događanja u Rijeci
Kulturne manifestacije u Rijeci dobro su poznate na ovom području, a ako ste ljubitelji glazbe, književnosti, džeza ili maskiranih zabavljača, imamo za vas spremne prave poslastice.
- Riječke ljetne noći održavaju se u lipnju i srpnju u različitim dijelovima grada, a možete očekivati glazbene i scenske priredbe, izvedbe dramskih tekstova i pozornice diljem cijelog grada. Priča je krenula 2004. godine i danas su često gosti ovakvih festivala naši poznati glazbenici.
- Ljeto na Gradini manifestacija je koju će voljeti ljubitelji Trsata. Od 2006. godine na ovom području grada možete tijekom ljeta upoznati razne glazbenike i umjetnike.
- Ipak, jedinstven je i takozvani Jazz time, festival koji je podigao cijelu generaciju riječkih džezista, među kojima vrijedi izdvojiti talentiranog Elvisa Stanića.
- Riječki karneval događaj je koji se često zna protegnuti od kraja siječnja do sredine veljače. S obzirom na to da je Rijeka godinama bila pod utjecajem kultura koje imaju balove i plemićke plesove, poklade su ostale aktualne i danas. Ova manifestacija svake godine ima preko 15 tisuća sudionika, ali ne radi se samo o izboru najbolje maske. Povorke, fešte, koncerti, izložbe, karnevalske igre i sportovi okupirat će i mnoge turiste.
Riječke zanimljivosti koje sigurno niste znali
Rijeka možda ima burnu povijest koja je dosadna onima što nisu ljubitelji vremenskih lenti, ali nemojte ni slučajno pomisliti kako Rijeka ne skriva neke super zanimljivosti! U nastavku s vama dijelimo najbolje.
- Znate li da je Rijeka dom prvog torpeda ikada? Ivan Vukić, inovator i pomorski časnik, udružio je snage s Robertom Whiteheadom iz Velike Britanije, a priča kaže da su pratili prototip koji je napravio austrougarski mornarski časnik Luppis.
- Čini nam se da je Rijeka dom mnogim zanimljivim ratnim otkrićima jer je i let puščanog zrna također prvi put precizno fotografiran baš ovdje, a pohvale šaljemo doktoru Peteru Salcheru.
- Ljubitelji nogometa možda i znaju da je 1873. godine na području današnje Hrvatske prva tekma ikada odigrana baš u Rijeci. Ako ste zapamtili gospodina Roberta iz prve zanimljivosti, moramo vam spomenuti kako je baš na njegovu inicijativu sve nastalo!
- Anton Grossich ime je koje svaki kirurg dobro poznaje jer je 1907. godine ovaj liječnik i političar uveo jodnu tinkturu u proceduru za operativne zahvate. Naime ova je tinktura antiseptik koji sadrži malo joda i kalijeva jodida.
- Rijeka je također dom prvog komunalnog groblja Europe, a i dan danas možete posjetiti groblje Kozala.
- Prva tvornica čokolade na području Balkana otvorena je upravo u Rijeci 1896. godine, ali ovo nas zaista ne čudi – najboljim se sirovinama trgovalo upravo u Rijeci.
- Znate li da je Rijeka neko vrijeme imala i svoju valutu, Riječka kruna? Žigosanjem austro-ugarske krune nastala je ova valuta, također nazivana CF kruna.
- Iako Rijeka možda nije uvijek bila u najboljim odnosima sa SAD-om, Woodrow Wilson je 1919. godine predložio da Rijeka bude sjedište Lige naroda. Svi dobro znamo da je ona kasnije prerasla u Ujedinjene narode.
- Korado Korlević i Marino Dusić 1998. godine otkrili su planetoid koji je proučavam iz zvjezdarnice u Višnjanu. Planetoid je nazvan 11706 Rijeka.
- Znate li tko su zvončari? Ovi poznati ophodnici poklada nekima izgledaju kao životinje, drugima kao čudovišta. Oni nose velike maske i velika zvona, a dok neki kažu da nose sreću, drugi tvrde da tjeraju bolesti iz grada.
Ako vas pak više zanima o plažama u Rijeci i želite čuti ponešto o hrani i konobama, napisali smo vam i vodič kroz ove morske atrakcije grada Rijeke.