Grad Đurđevac nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i dio je Koprivničko- križevačke županije. Nalazi se u srednjoj Podravini između rijeke Drave i Đurđevačkih pijesaka, kojeg lokalno stanovništvo zove – Đurđevečki peski.

Iako se Đurđevac spominje već u 13. stoljeću, tek u 15. stoljeću se ovo šarmantno mjesto na sjeveru Hrvatske pretvara u poznato trgovište i naselje.

Utvrda Starog Grada i Crkva Sv. Jurja koje se nalaze u Đurđevcu među najljepšim su primjerima renesansnih građevina u Hrvatskoj i prekrasna su kulturna ostavština koju njeni stanovnici iznimno cijene. Čak i ako niste netko kome je religija prioritet, ove su znamenitosti povijesno i arhitekturno interesantne i bit će vam zanimljive.

Prije nego što vas odvedemo u prekrasni svijet te ostavštine, upoznat ćemo vas s povijesti Đurđevca i okolice kako bi otkrili detalje koji su ovo malo mjesto obogatili vrijednim povijesnim spomenicima i građevinama.

Đurđevac pod opsadom Turaka

U 16. stoljeću je krenuo ubrzani razvoj Đurđevca pa je postao sjedište Đurđevačke kapetanije, a kasnije čak i pukovnije. Zbog toga se u njega prilično ulagalo, osobito u razvoj obrta.

No taj je razvoj nakratko zaustavljen prilikom prolaska Sulejmana Veličanstvenog koji je opljačkao mjesto i okolicu tijekom svog pohoda kroz Podravinu. Tada je u Đurđevcu podignut obrambeni zid oko kaštela, uz kojeg se nalazi i most.

Više od stotinu godina je grad Đurđevac bio poprište velikih bitaka Hrvata i Turaka zbog čega je dio građevina bio jako oštećen. No ono što je ostalo se vrlo brižno čuva i obnavlja koliko je moguće.

Stari Grad Đurđevac – duša mjesta

Baš u samom centru Đurđevca nalazi se utvrda Stari Grad koja mami uzdahe svojim posjetiteljima. Okružuje ju prirodni park koji je i zakonski zaštićen kako bi se što bolje očuvala ova prekrasna povijesna i arhitektonska cjelina koja je preživjela stoljeća ratovanja.

Stari Grad je izgrađen krajem 15. stoljeća po želji biskupa Ernušta koji je htio obraniti grad od stalne najezde Turaka. Zbog toga je utvrda sagrađena na visokom obronku koji se nalazi usred močvare, na sjevernom dijelu mjesta.

Taj masivni Đurđevački kaštel bio je ukrašen najsjajnijim spomenikom renesanse sjeverne Hrvatske – obiteljskim grbom Sigismunda Ernušta koji se nalazio iznad ulaza u utvrdu. Danas je na ulaz postavljena njegova replika, a originalni kaligrafski grb od crvenog mramora je konzerviran. Grb se smatra najranijim klesarskim djelom u renesansnom stilu na kontinentalnom području Hrvatske.

Stari Grad je u potpunosti obnovljen krajem 20. stoljeća, a na radost svih ljubitelja arhitekture obnova je napravljena na način da se što više očuva graditeljska baština i autentičnost mjesta. Đurđevčani nisu žudjeli za modernim i ubrzanim razvojem, već su prvenstveno htjeli ostati povezani sa svojim korijenima.

Iako se danas u prizemlju nalaze ugostiteljski objekti gdje se mogu pojesti autohtona podravska jela i slastice, ostatak ove prekrasne utvrde u potpunosti je posvećen očuvanju hrvatske povijesti i umjetnosti.

Na gornjim katovima se nalaze muzej i galerija prepuni vrijedne ostavštine poznatog podravskog slikara Ivana Lackovića Croate. Ljubitelji umjetnosti u ovome će posebice uživati.

Ovaj slikar rođen u selu Betinska blizu Đurđevca poznat je po iznimnim radovima s temperom i uljima na staklu. Mnoga njegova djela prikazuju prekrasne podravske motive i prirodu kojima se Lacković uvijek rado vraćao.

Crkva Sv. Jurja

Važan dio đurđevačkog identiteta je i crkva svetog Jurja. Po mnogočemu je ova crkva drugačija od ostalih crkava u široj okolici.

Osim što se ruši i iznova gradi svakih stotinu godina sve od 18. stoljeća, sama crkva je izgrađena na močvarnom zemljištu zbog čega je bilo potrebno više od dvjesto vagona dravskog šljunka pri njenoj izgradnji, sve da bi se osigurala njena stabilnost. Močvarno tlo je vjerojatan razlog ovako čestoj izmjeni izgleda crkve, iako postoje raznorazne legende i mišljenja koje lokalni stanovnici dijele s koljena na koljeno.

Crkva je vrijedan dio sakralnog opusa Stjepana Podgorskog, poznatog arhitekta koji ju je obnovio početkom 20. stoljeća. Sagrađena u stilu “vero Croatica”, crkva je bogata romaničko-bizantskim stilskim obilježjima.

Jedino što je ostale od stare crkve koja je bila građena u baroknom stilu je zidani zvonik, koji je uklopljen u novi dizajn.

U centru crkve nalazi se glavni oltar i dva bočna oltara, a posebno se ističe ogroman luster u čijem je centru lik planete Zemlje.

Potrebno je spomenuti i kapelu sv. Rozalije, još jedan dragocjeni sakralni objekt građen u neogotičkom stilu u kojem se nalaze tri prekrasna i iznimno vrijedna barokna oltara.

Legenda o Picokima

1552. Đurđevac je bio najisturenija utvrda na sjeveru Hrvatske pa je bila najugroženija od strane Osmanlija. Stoljećima je napadana i ugrožavana, ali nikada nije osvojena.

U tom razdoblju je nastala i Legenda o Picokima koja govori o tome kako su Đurđevčani tijekom jedne od dugih opsada grada odlučili ispaliti pijetla iz topa prema Turcima. To je bio njihov način da pošalju poruku napadačima da u ničemu ne oskudijevaju i da mogu izdržati opsadu koliko god treba. S druge strane, Turci su bili na kraju snaga pa su na kraju odustali od napada.

Još jedna od legendi koju možete čuti od Đurđevčana je i legenda o viteškom dvoboju između jednog od najvećih hrvatskih rodoljuba, bana Nikole Šubića Zrinskog i bosanskog bega Mehmed-paše.

Dvoboj je organiziran na polju kraj Đurđevca i okupio je mnoge poznate ličnosti iz hrvatske povijesti, ali sam Mehmed-paša se nije pojavio na njemu.

Jurjevdan ili Đurđevo v Đurđevcima

Đurđevac je posebno živ u proljeće, i to 23. travnja kad stanovnici mjesta slave dan sv. Jurja, sveca i zaštitnika mjesta.

Đurđevo je odličan datum za posjetu jer pruža priliku upoznati povijest i legende Đurđevca zajedno s odličnom đurđevskom gastronomskom ponudom. Od svakoga ćete saznati neku sitnicu, a zanimljivo je nagađati kako su sve te sitnice povezane s interesantnim građevinama i slavljima kojima možete pristupiti tamo.

Organiziraju se mnoge priredbe koje su prije svega okrenute zavičajnoj tradiciji.

Možete uživati u koncertima, izložbama vina, tradicionalnim izložbama domaćih umjetnika i slično.

Posebno je lijep dio programa koji predstavlja stare zanate i način života u prošlosti. Najmlađima će se posebno svidjeti kovanje đurđevačkog novčića “đuroka”.

Da je Đurđevac jedno posebno mjesto potvrđeno je i 2008. godine kada je proglašen novim članom Europske mreže turističkih destinacija izvrsnosti.

Izvor fotografija:

Similar Posts