Kalnik je jedna od gora sjeverozapadne Hrvatske i nalazi se djelomično u Varaždinskoj i djelomično u Koprivničko-križevačkoj županiji. Pokrivena bjelogoričnom šumom, ova gora meta je velikog broja planinara, izletnika i penjača koji uživaju u ljepoti prirode na Kalniku. Granica Kalnika na sjeveru jest rijeka Bednja dok je na zapadu grad Novi Marof, te se na samom istoku nalazi i grad Koprivnica.
Selo Kalnik i općina Kalnik nalaze se na južnoj strani gore, podno vrha Vranilca.
Veliki Kalnik
Najinteresantniji dio planine Kalnik definitivno je stari grad Kalnik koji se nalazi podno najvišeg vrha planine, vrha Vranilca. S ovog kompleksa pruža se predivan pogled na prigorje i njegovu netaknutu prirodu.
Kod starog grada Kalnika također su pronađeni ostaci kulture iz doba eneolita to jest bakrenog doba (14. stoljeće), ali vjeruje se da je utvrda izgrađena u 12. stoljeću.
Prvi spomen ove utvrde datira iz 1243. kada je Bela IV. Naglasio važnost Kalnika u borbi protiv Tatara. Prema legendi, Bela IV. se sakrio u utvrdi bježeći pred Tatarima. Lokalni stanovnici hranili su kralja šljivama te su stoga dobili naziv šljivari. Nakon odlaska Tatara, kralj je šljivarima dodijelio plemićke naslove. Poraz koji su Tatari pretrpjeli u Kalniku prvi je poraz u Hrvatskoj te je započeo njihovo iseljavanje s prostora države.
Nekoć ova utvrda imala je krupnu četvrtastu kulu, te kule s izbočenjima koje su bile neobične za područje Hrvatske. Utvrda je imala elemente romanike, gotike čak i baroka.
Danas utvrda je djelomično razrušena, ali i dosta dobro očuvana s obzirom na godinu izgradnje. Većinom je posjećuju planinari kojima je ona usputna destinacija, ali i izletnici, posebice na Praznik rada.
Crkva sv. Brcka i kapela sv. Andrije
Crkva sv. Brcka prvi puta se spominje u 1501. godine premda se vjeruje da je crkva sama po sebi mnogo starija. Ova građevina do dan danas ima izvrsno očuvane freske iz doba gotike to jest najranije faze izgradnje spomenute crkve. Na freskama vidljiv je prikaz mučenika sv. Petra iz Verone, slike Krista, simbola evanđelista, apostola i ostalih važnih ličnosti kršćanstva. Slike rađene su od domaćeg majstora, ali njegovo ime nije poznato. Također, na freskama su naslikana dva donora koja su pomogla u obnavljanju crkve: pretpostavljamo da se radi o Tomi Bakaču Erdödyju i Baltazaru Alapiću.
Još jedan poznati gotički objekt na prostoru Kalnika jest kapela sv. Andrije koja se nalazi u Kamešnici. Ova crkva kasnije se barokizirala te je moguće uočiti značajke oba doba.
Kapelica se prvi puta spominje u 14. stoljeću kada ju je blagoslovio nadbiskup Mihael. Ova građevina jednobrodna je s četverokutnim svetištem, posjeduje zašiljeni gotički portal koji je danas djelomično zazidan kada je crkva obnovljena i dobila barokne elemente.
Planinarenje po Kalniku
Još od 19. stoljeća planina Kalnik privlači brojne planinare i ljubitelje odmora u prirodi. Danas postoje brojne atrakcije koje možete posjetiti tijekom vašeg planinarenja po Kalniku.
Jedna od atraktivnih staza jest Sedam zubi. Dobila je ime po sedam stijena koje se prostiru duž staze. Te stijene vode do najvišeg vrha planine, Vranilca. Staza je duga 500 metara, a da se popnete do vrha potrebno vam je otprilike 40 minuta. S vrha pruža se predivan pogled na ostatak planine Kalnik i okolice. Netaknuti pejzaž koji se pruža kilometrima uokolo melem je za oči svih ljubitelja prirode.
Kalnička greda pak vodi do planinskog doma preko grebena Vuklec i vrhova Škrinja i Podrevec sve do kanjona rijeke Kamešnice. Ova staza cijela je pošumljena te stoga drveće pruža ugodan hlad. Staza je dugačka 4500 metara te ju je moguće proći za 2-3 sata, ovisno o stanju planinara.
Zadnje, ali nimalo manje važne staze jesu one koje vode od Kalnika do Varaždinskih toplica. Jedna od staza, staza broj 2, vodi planinare kroz Hruškovec pored potoka Hruškovec i svetišta Majke Božje Hruškovke sve do sela Ljubelj. U blizini ove staze nalazi se prekrasan slap, u kanjonu potoka Đurovec. Ova staza dugačka je otprilike 9 kilometara i za prelazak spomenute staze potrebno je 5-6 sati.
Druga staza, označena s brojem 3, vodi šumovitim dijelom Kolenika na brdu Peca, pokraj kapelice Svete Barbare sve do sela Škarnika.
Ostale aktivnosti u prirodi
Osim planinarenja, biciklizam jedna je od najpopularniji aktivnosti na ovome prostoru. Biciklistička ruta prolazi kroz najljepše dijelove Kalnika kako bi se posjetitelji bavili aktivnošću, ali i uživali u ljepoti prirode. Započinje u gradu Kalniku te prolazi kroz južnu padinu Kalničke grede s koje se pruža prekrasan pogled na Prigorje. Nakon toga, staza se proteže pored potoka Kamešnice sve do sela Ljubelj. Nakon toga vožnja se nastavlja kroz kanjon potoka Hruškovec sve dok ponovno niste u Kalniku.
Za one avanturističke, po Kalniku se organiziraju biciklijade u sklopu grada Križevca i Novog Marofa.
Paragliding je već 15 godina velika atrakcija Kalnika. U blizini vrha planine nalaze se dva poletišta do kojih možete doći asfaltnom cestom. Sletište se pak nalazi u mjestu Kalnik. Visina s koje skačete s obzirom na sletište jest 280 metara. Za sve ljubitelje adrenalina ovo je nepropustiv doživljaj pa se mnogo njih često vraća u ovaj kraj.
Još jedan adrenalinski sport na planini Kalnik jest sportsko penjanje. U okolici Staroga grada nalazi se preko 100 mjesta namještenih za penjanje, ovisno o težini koju želite. Stijene variraju od deset pa sve do pedeset metara visine.
Legenda o Crnoj Kraljici
Crna Kraljica, u povijesti poznata kao Barbara Celjska, bila je iznimno zla žena. U Legendama spominju se njezini ljubavnici iz gradova poput Medvedgrada, Malog Kalnika i Cesargrada. Govori se da je imala mnoge afere s plemićima i tjerala ih da joj predaju svoje zlato. Nakon što bi završila s plemićima oni bi misteriozno nestajali. Legenda kaže da je spomenute muškarce bacala s vrha kule u provaliju.
Vjeruje se da je krvavo zlato ovih plemića pokopano u okolici Malog Kalnika i da ih zmije još dan danas čuvaju.
Postoji još jedna legenda koja je vezana za Mali Kalnik specifično. Vjeruje se da je crna kraljica imala aferu s kaštelanom Neuhauselom koji se nakon toga umislio i počeo terorizirati plemiće okolice. Nakon što je to Sigismund saznao on je otpustio kaštelana i zatočio kraljicu negdje u Češkoj.