Top Destinacije

Uređenje mjesta 0 Naša ocjena
0.00
Zabavni sadržaji0
Ljubaznost domaćina0
Turistički djelatnici0
Prosječna ocjena korisnika 7.70
 
RABAC
 
Danas poznato turističko ljetovalište Rabac sredinom 19. stoljeća je malo ribarsko selo sa svega desetak kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoma kraja ubrzo ga posjećuju prvi izletnici. Jedan od prvih rabačkih turista je engleski putopisac i književnik Richard Francis Burton, koji u Rapcu boravi još 1876. godine. Nakon toga i obilaska drugih mjesta uz obalu Istre nastala je istoimena knjiga 'Istarska obala' u kojoj opisuje i ljepote i šarm slikovitog Rapca.
U to vrijeme Rabac počinje dobivati i prve ljetnikovce, a najpoznatije je zdanje riječke trgovačke obitelji Prohaska, rodom iz Češke. Po njoj se danas zove jedan od najljepših dijelova tog mjesta, dok je ljetnikovac uništen za 2. sv. rata.
Prvi rabački hotel 'Quarnero' otvoren je 11.lipnja 1889. godine, a nalazio se u kući obitelji Višković, nedaleko od današnjeg ateljea '0rlando'. U tom je hotelu bilo svega nekoliko soba, a u prizemlju se nalazila gostionica.
Redoviti gost prvog rabačkog hotela bio je austrijski časnik Kaiser, koji kasnije kupuje stanciju Dubrova nadomak Labina, mjestu danas poznatu po Mediteranskom kiparskom simpoziju i Parku skulptura. Kroničari će zabilježiti da je početkom ovog stoljeća - 1907. godine, Rabac ugostio i austrougarskog prijestolonasljednika princa Ferdinanda, kojemu se salutira na glavnoj rivi.

Rapčani su bili i vrsni ribari te dobri pomorci i vlasnici desetak jedrenjaka, koje su s vremenom potisnuli motorni brodovi ih su nestali u vrtlogu 2. svjetskog rata.

Prvi veći hotel podignut je tek za Italije, kada Rabac u svom središtu 1925. godine dobiva hotel 'Trieste' - današnje 'Primorje'. Kako je to bilo nedovoljno za sve veće zanimanje turista, uglavnom iz sjeverne Italije, tih se godina počinje intenzivnije razvijati i iznajmljivanje soba u privatnim kućama.
Desetak godina kasnije radi se i hotel 'Dopolavoro', u kojem je danas restoran 'Jadran'. Turizam se u Istri kao i u Rapcu brže počinje razvijati tek početkom šezdesetih godina ovog stoljeća, kada to malo mjesto zbog svojih prirodnih ljepota dobiva laskavi naziv 'Biser Kvarnera'. Od tada su podignuti svi ostali hoteli, turistička naselja, autokamp te većina obiteljskih kuća.
Medu njegovim turistima godinama je najviše Nijemaca i Austrijanaca, zatim Engleza i Talijana. U jednom danu Rabac je usred ljeta ugošćavao najviše do 11 tisuća turista, mahom stranaca, te nekoliko domaćih kupača iz obližnjeg Labina i njegove okolice.
 
Crkva Svetog Andrije iz 15. stoljeća je najstarije graditeljsko nasljeđe ovog ljetovališta.
 
 
LABIN
 
Na brežuljku iznad Rapca smjestio se je srednjevjekovni Labin čije se staro ime Albona prvi put spominje 285. poslije Krista. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno i administrativno središte. Rijetko gdje se tako šarmantno spaja bogatstvo arhitekture i kulturno-povijesnih spomenika s brojnim umjetničkim ateljeima i dahom mladosti koja se tu okuplja, posebno uvečer, u brojnim kafićima. U blizini je Dubrova s parkom skulptura - Forma viva na otvorenom s preko 70 radova.
Nakon šetnje uličicama Starog grada, posjetite Gradski muzej s arheološkom i etnološkom zbirkom i modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe, obiđite memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika, zavirite u umjetničke atelijere, uživajte u prekrasnom pogledu s gradske Fortice na Rabac, Cres i okolicu Labina i upustite se u kupovinu po malim, elegantnim trgovinama. Osvježite se na terasi jednog od kafića. To su mjesta gdje svatko sretne svakoga, sklapaju se poslovi, ili se samo neobavezno čavrlja.
 
 
'RES PUBLICA ALBONESSIUM'
 
Mjesto današnjeg slikovitog gradića Labina, smještenog na brdašcu visokom 320 metara, udaljenog svega oko 3 kilometra od mora, bilo je, prema svemu sudeći, nastanjeno još 2000 godina prije Krista. Ostaci jedne od takvih naseobina kasteljera iz brončanog doba, Kunci, nalaze se u neposrednoj blizini Labina. Njegovo staro ime Albona ili Alvona ilirsko je keltskog podrijetla, a izgleda da su ga Kelti osnovali u IV stoljeću prije Krista na mjestu negdašnje gradine, iako neki povjesničari spominju da su to mjesto Iliri utvrdili još u 11. stoljeću prije naše ere. Prema povjesničarima Albona na keltskom jeziku znači 'grad na brdu', odnosno 'visoko naselje'.
Za njegove tadašnje stanovnike Tit Livije će napisati da su bili gusari-pirati. Nakon sukoba između domaćeg stanovništva i Rimljana, koji počinju u trećem stoljeću prije Krista, Istra 177 p.n.e. potpada pod Rim, a granica postaje rijeka Raša. Labin s okolicom postaje sastavni dio rimske provincije Ilirik s visokim stupnjem samostalnosti i vlašću nad okolnim mjestima. Najstariji pisani dokument o Labinu je reljef iz trećeg stoljeća naše ere s natpisom 'RES PUBLICA ALBONESSIUM'.
 
 
ZNAMENITOSTI
 
Porta Sanfior - glavna gradska vrata Sv. Flora iz 1589. godine. Iznad njih je labinski grb te lav Serenissime. Top iz doba Austrije na Torjon je postavljen po drugi put 1995. godine.

Barokna palača obitelji Battiala-Lazzarini danas je preuređena u narodni muzej. Njeni posljednji vlasnici grofovi Lazzarini, koji su imali i više posjeda na Labinščini napustili su je poslije 2. svjetskog rata.

Trobrodna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije 
podignuta je 1336.godine na temeljima crkvice iz 11. stoljeća. Obnavljana je u više navrata, a posljednji put 1993. godine. Na njeno pročelje 1604 godine postavljen je venecijanski lav s kuglom u ustima - simbol priznavanja vlasti Mlečana u Labinu. Potkraj tog stojeća, 1688. godine na isto se pročelje postavlja barokni kip senatora Antonia Bollania, ratnika protiv Turaka. 
To je poprsje jedan od najljepših primjera svjetovnog kiparstva Istre u 17. stojeću. Desno od crkve nalazi se palača poznate plemenitaške obitelji Schampicchio, koja je kapelicom povezana uz župnu crkvu.

Crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije krasi šest mramornih oltara, među kojima i oltar s relikvijama Sv. Justa prenijete 1664. godine iz Rima. Glavni oltar ima palu s likovima Blažene Djevice Marije, Svete Paoline i Svetaca Justa, Sergeja, Julijana, Tome i Jakova. Autor je Natale Schiavone rodom iz Dalmacije. Mnogo vrednija je slika na oltaru Majke Božje Karmelske iz 17. stoljeća, koji se pripisuje proslavljenom slikaru Jacopu Negritiju, poznatijem kao Palma Mlađi. Autor slika Križnog puta je labinski slikar Valentin Lukas iz 19. stojeća.

Loža - ispod koje se u prošlosti grada odvijao javni život, objavljivale novosti te sudske presude, a seljaci svake nedjelje i u sajmenim danima plesali. Izgrađena oko 1550. godine, a kasnije dobila i lapidarij. Ispred lože nalazio se i stup sramote.
 
 
Tekst i slike: TZ Rabac-Labin
 

Bili ste ovdje? Ocijenite i komentirajte!