Bjelovar jest grad smješten na visoravni Bilogore koji je ujedno i središte Bjelovarske-bilogorske županije te također Bjelovarsko-križevačke biskupije. Jedan je od najvećih gradova područja, s preko 40 tisuća stanovnika iz 31 naselja koja ubrajamo pod grad Bjelovar. Nalazi se na sjecištu cesta od Osijeka do Zagreba te ceste iz Varaždina i Koprivnice do Ivanić Grada.
Sjeveroistočno od Bjelovara nalazi se gora Bilogora, nisko i iznimno šumovito gorje koje je na neki način oblikovalo Bjelovar i potaknulo razvoj šumarstva u gradu. Činjenica da je grad smješten na rubu plodne lonjsko-ilovske zavale još je jedan pozitivan utjecaj na gospodarstvo grada i njegov brz razvitak.
Nastanak i povijest grada
Bjelovar je bio naseljen već u mlađem kamenom dobu, ali se tek dolaskom Rimljana formiraju civiliziranija naselja. Cijelo područje grada i županije nekada je bio poznato kao Panonija Savia, i sjedište ove teritorijalne jedinice bio je Sisak. Vrlo malo toga nam je poznato iz vremena Rimljana te su ih ubrzo prodori Tatara potjerali u močvare gdje su gradili manja naselja u strahu od provala.
U 14. i 15. stoljeću počinju se spominjati gusto naseljena područja koja bi mogli smatrati nekim selima. Naseljavaju se mnogi plemići i kupuju posjede, kao i Crkva koja je držala mnogo teritorija tadašnje županije. Dolaskom Osmanlija, život na području se ponovno mijenja i ljudi su u nemogućnosti imati stabilan život, a to se događa sve do poraza Turaka u blizini Siska. Grad je ponovno bio u Hrvatskim rukama, ali sreća i dalje nije bila na strani Bjelovara: on je konstantno bio dijeljen u svakojake teritorijalne jedinice. Smatra se da je grad osnovan tek 1756. godine, pod utjecajem Marije Terezije.
Trg Eugena Kvaternika
Glavni gradski trg Bjelovara jest trg Eugena Kvaternika. Izvorno ime trga je „Parade Platz“ pa zatim „Trg Marije Terezije“ i brojna druga imena, sve do osamostaljenja Hrvatske kada je dobio konačan naziv.
Trg je oblikovan kao četverokut u čijemu je središtu park s brojnim stazama. Oko tog parka nalaze se brojne važne građevine vezane uz upravu te jedan od najuočljivijih objekata – Katedrala sv. Terezije Avilske, koja je često zvana Bjelovarskom katedralom. Ova barokna crkva počela se graditi 1765. godine i izgradili su je braća Hubert i Ignacij Diviš.
Terezija Avilska, Svetica po kojoj je crkva nazvana jest i svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je imala jak utjecaj na Bjelovar. Zbog potresa i ratova, crkva je više puta obnavljana, ali je još uvijek jedna od najljepših crkava tog područja.
U središtu trga nalaze se drvoredi lipa te je u blizini zdenac oko kojega su postavljeni kipovi sv. Ivana Nepomuka, sv. Jelene Križarice, sv. Terezije Avilske i sv. Jurja. Trg također krasi i prekrasan bijeli paviljon, okružen šarenim cvijećem. Vrijedi spomenuti da se u središtu trga nalazi paviljon od bračkog kamena koji je izgrađen 1943. i najveći je paviljon ove vrste u cijeloj Europi.
Ostali sakralni objekti
Franjevački samostan i crkva u Bjelovaru izgrađeni su 1936. godine, iako je crkva sv. Antuna Padovanskog župna crkva tek 1980. godine. Franjevci su osnovali ovu crkvu koja je nakon toga dobila naziv „Kruh sv. Antuna“ zbog velike pomoći Franjevaca: oni su pomagali siromašnima, beskućnicima i nemoćnima te su imali veliku ulogu u obrazovanju mladeži.
Još jedna crkva u Bjelovaru jest pravoslavna crkva svete Trojice koja datira iz 18. stoljeća. Jednobrodna je crkva s baroknim i klasicističkim elementima koja je već u 19. stoljeću bila restaurirana te je tu restauraciju nadgledao Hermann Bollé. Planovi za crkvu su bili veliki ali se uspio izgraditi samo njezin zvonik. U ovoj crkvi do danas je sačuvan neobizantski ikonostas kojeg su radili jedni od najuglednijih hrvatskih slikara toga vremena; Bela Čikoš Sesija, Ivan Tišov i Celestin Medović.
Gradski muzej
Gradski muzej Bjelovara nalazi se na središnjem trgu grada. Spomenut muzej osnovan je 1949. godine pod nazivom „Oblasni muzej“. Ovaj muzej izlaže vrijedne artefakte iz velikog broja zbirki od kojih su poznatija kulturno-povijesna zbirka, arheološka zbirka, etnografska zbirka i prirodoslovna zbirka. Također postoji i odjel koji se bavi Domovinskim ratom, stavljajući naglasak na grad Bjelovar.
Muzej Domovinskog rata
Nedaleko od centra grada Bjelovara nalazi se muzej Domovinskog rata koji je podijeljen u tri tematske cjeline: prva cjelina izlaže službene odore i oznake Ministarstva unutarnjih poslova te Oružanih snaga Republike Hrvatske, druga radne i ratne odore opreme i oznake, te je treća posvećena svim braniteljima s područja županije.
Najveća atrakcija muzeja su definitivno odore poznatih hrvatskih generala te zbirke oznaka i beretki istih.
Spomen-park Borik
Na visoravni Vojnović, poznatoj i kao visoravan Matije Gupca, nalazi se spomen groblje Srba te revolucionara iz okolice grada, koje su ustaše ubile za vrijeme Drugog svjetskog rata. Park sastoji se od borove šume i čistine na kojoj se nalazi kompleks. U središtu parka nalazi se skulptura „Poziv na Ustanak“ te su iza spomenika poredane kamene ploče s imenima ubijenih. Ispred njih nalaze se dvije ploče na kojima su utisnuti stihovi Ivana Gorana Kovačića.
Etno park Veliko Trojstvo
Sjeveroistočno od centra grada Bjelovara nalazi se naselje Veliko Trojstvo u kojemu je smješten etno park. Ovaj etno park prikazuje tradicionalno graditeljstvo hrvatskog seljaka i etno zbirku s mnoštvo svakodnevnih predmeta koje su ljudi koristili na dnevnoj razini. Moguće je vidjeti hiže, krušne peći i kukuruzane koje su bile iznimno važne za život seljaka. Ova zbirka ne posjeduje samo predmete vezane uz poljoprivredu i obrt, već i one vezane uz zabavu kao tradicionalna Hrvatska glazbala i slično.
Galerija drvenih skulptura
Još jedna simpatična destinacija koju trebate posjetiti jest Galerija drvenih skulptura na otvorenom, Svijetle pruge, koja je nastala skupljanjem zanimljivih drvenih skulptura studenata Akademije likovne umjetnosti u Zagrebu. Ove skulpture postavljene su po šumama nedaleko Bjelovara, Velikog Trojstva i Velikog Grđevca te su iznimno kreativan način za uljepšavanje krajolika.
Manifestacije u Bjelovaru
Bjelovar je poznat po brojnim događanjima koja su organizirana tijekom cijele godine. Jedna od takvih manifestacija jest Terezijana, za koju mnogi misle da je simbol grada. Ova manifestacija održava se u čast Marije Terezije, koja je osnovala grad Bjelovar. Zato se svake godine organizira scenski prikaz dolaska ove carice u Bjelovar, grad koji je ona osnovala, ali u stvarnom životu nikada nije posjetila. U ovu manifestaciju uključeni su brojni programi. Od onih glazbenih, kazališnih i drugih.
Bjelovar također svake godine organizira DOKUart, festival dokumentarnog filma. Spomenuti festival održava se u listopadu tako da se prikazuju posebne projekcije u kinima i vode debate i razgovori o industriji i filmovima.
Jedan od značajnijih kazališnih festivala jest Komedija fest, koji se odvija u rujnu svake godine. Amaterska kazališta imaju priliku izvoditi svoje predstave i tako promovirati svoj rad. Samo u Hrvatskoj postoji oko 180 amaterskih kazališta te dosta njih svake godine dolazi u Bjelovar kako bi zabavili i nasmijali publiku i pokazali svoj talent.
Ostale manifestacije su Bjelovarsko kulturno ljeto koje spaja ljubav za glazbom svih vrsta i čitanjem, BOK fest, kazališni festival s bogatim programom za sve uzraste, tradicionalni božićni gala koncert u gradu te Međunarodni udaraljkaški tjedan.
Jedno od učestalih događanja jest Bjelovarski sajam, jedan od najvećih poljoprivrednih sajmova u regiji, koji također ponekad mijenja svoju svrhu i postaje Pčelarski sajam, ili sajam lova, te proljetni sajam.
Biciklizam u Bjelovaru
U Bjelovaru i općenito Bjelovarsko-bilogorskoj županiji moguće je zaputiti se trima glavnim biciklističkim rutama. Sve rute započinju blizu središta grada te su različite dužine i smjera kako bi zadovoljili sve posjetitelje. Sajamska ruta dugačka je gotovo 20 km i proteže se jugozapadno od grada. Bilogorska ruta pak je usmjerena sjeveroistočno od grada i dugačka je 25 km. Njome je moguće doći do Velikog Trojstva. Zadnja ruta, takozvana Vinogradska ruta, dugačka je oko 16 km i proteže se sjeverno od grada, u blizini prekrasnih vinograda.
Osim ovih kraćih ruta postoje i rute koje spajaju Bjelovar i Čazmu, te zatim Garešnicu, Daruvar i Grubišno polje. Također postoji i ruta koja vodi iz Bjelovara kroz Đurđevac.
Bilogorska vinska cesta
Osim guste šume i mnoštva divljači, na obroncima Bilogore moguće je i pronaći prostrane vinograde koji su danas obiteljske vinarije. Mnoge obitelji ovu tradiciju nasljeđuju s koljena na koljeno i dijele svoje kvalitetne proizvode i tradicionalna jela sa svim radoznalim turistima koji naiđu. Stoga, ako volite probati domaće vino i ostale poslastice, ova vinska cesta odlična je destinacija za Vas.