Među najomiljenijim lokalitetima za izletnike i planinare nalazi se Žumberačka gora, u prostoru unutrašnje Hrvatske bogatom šumama, gorama, pašnjacima i očuvanom prirodom. Bistri potoci, magične špilje i arheološka nalazišta dodatno očaravaju posjetitelje koji se rado vraćaju u ovu oazu mira i tišine.
Žumberačko i Samoborsko gorje stvaraju iznimni osjećaj povezanosti čovjeka i prirode jer je priroda parka gotovo netaknuta i dobro očuvana. Zbog toga 1999. godine ovo područje postaje zaštićeno dobro i dobiva titulu Parka prirode.
Vrh Žumberačke gore zvan Sveta Gera nalazi se na 1178 metara nadmorske visine, a svojom dužinom od 40 metara potvrđuje svoje ponosno mjesto kao najviši dio unutrašnje Hrvatske.
Žumberačko gorje se može pohvaliti izvrsnim obradivim tlom zbog čega se na njemu uzgaja mnoštvo poljoprivrednih kultura, ali Žumberak se može pohvaliti i velikim bogatstvom šume – gotovo 60% gore je prekriveno drvećem.
Zbog svih tih dobrih karakteristika Žumberak je naseljen još od starog kamenog doba, što je dokazano otkrićem lovačkog logora na mamute u mjestu Postružniku. Mnogo je lokaliteta na kojima je nađeno oruđe i oružje iz daleke povijesti, a posebno zanimljivo je nalazište keltskih srebrnih novčića iz željeznog doba smješteno kod Okića.
Rimljani su također ostavili svoj obol u Žumberku čemu je svjedok nekropola s grobovima blizu sela Gornji Vas.
Ovi arheološki lokaliteti privlače turiste i posjetitelje koji uživaju u povratku u povijest kroz mnoge pronalaske i tragove iz prošlosti.
Žumberak je vrlo opustošen u 15. i 16. stoljeću od strane Turaka, a njihovi tragovi se vide u ruševinama pored sela Kekića.
1975. Rezervat šumske vegetacije Japetić također postaje zaštićeni dio Žumberka, posebno se ističući prekrasnom florom, bogatom bukovom šumom i izvorima čiste planinske vode.
Rezervat je dobio ime po najvišem vrhu Samoborskog gorja visokom 879 metara, također pod imenom Japetić. Posebno efektan je prekrasan Cerinski vir, najveći i najljepši slap koji resi Samoborsko gorje. Samoborskim gorjem prolaze mnogi slapovi, a mnogi najljepši se ističu u kanjonu Slapnice.
Ova oaza mira i ljepote jedna je od najposjećenijih zbog svoje autentičnosti i netaknutosti.
Poučna staza Otruševec
Jedna od najpoznatijih planinarskih staza u blizini Zagreba je poučna staza Otruševec, koja se može pohvaliti činjenicom da je prva takva staza u Hrvatskoj. 1990. godine Ekološko društvo Samobor pokrenulo je inicijativu otvaranja ove staze, koja je obnovljena trideset godina kasnije, na radost svih ljubitelja prirode.
Poučna staza je napravljena u tri etape a svaka etapa pomno opisuje život otruševečkog kraja, njegove običaje i njegovu povijesnu vrijednost.
Staza je duga dva kilometra, a svaki njen dio upoznaje vas s jednom karakteristikom ovog područja.
Putovanje započinje etapom koja se zove Krajobraz, a priča priče samoborskih težaka i poznatu legendu o divovima koji su živjeli u špiljama Samobora. Slijede Šume, najveće bogatstvo samoborskog kraja i Selo Otruševec o kojem možete saznati mnoge interesantne povijesne činjenice, od 15. stoljeća nadalje. Četvrta i peta etapa su prekrasni Vidikovac s pogledom na Savu i Medvednicu te rodni Vinogradi. Slijede Ponikve, krški reljefni oblici koji se protežu jednim dijelom gorja te Puhaljke koje se smatraju krškim fenomenom ovog kraja. Puhaljke su zapravo otvori u tlu nastali prirodnim putem. Poznate su po tome što zimi otpuštaju topli zrak iz zemlje, a ljeti obrnuto.
Slijedi posjet Grgosovoj špilji otkrivenoj 1973. godine koja nosi titulu najljepše špilje sjeverozapadne Hrvatske. Špilja je odlično uređena za posjetitelje, a pri ruci je uvijek vodič. Uz nju se nalazi i restoran s odličnom okrepom. Nakon toga se upoznajete s Vapnenicama – posebnim pećima za izradu vapna.
Ovo popularno turističko odredište vas sigurno neće razočarati niti ostaviti ravnodušnima. Čak i oni koji nisu veliki ljubitelji prirode osjetit će povezanost s ovim divnim mjestom.
Stari grad Samobor
Samobor je izgrađen u 13. stoljeću od strane češkog kralja Otokara, na živoj stijeni, a najistaknutiji njegov dio je prekrasna branič-kula koja se nalazi iznad glavnog trga i ukrašava Samobor svojom povijesnom ljepotom. Stotinama godina nitko nije ulagao u Stari grad već se vodio sud o njegovom vlasništvu. Niti dan danas se nije uspjelo spriječiti propadanje grada pa je ulazak u njegove ruševine i danas na vlastitu odgovornost. Nadamo se kako će se ova problematika riješiti u skorijoj budućnosti. Mnogi ne znaju da je poznati glumac Jackie Chan snimao velik dio svog filma “Božji oklop” baš na ovoj lokaciji.
Cikloturizam
Planinarske staze Samoborskog gorja i Žumberka su jako poznate i posjetiteljima koji uživaju u čarima ovog Parka prirode – na biciklima. S obzirom na ljepotu ovog kraja broj biciklista se povećava svakom godinom.
Postoji više od sedam biciklističkih ruta dugih gotovo 150 kilometara, a koje će vas provesti najljepšim i najznačajnijim prostorima ove fantastične gore. Od Oštrca, Grgosove špilje, Okića pa sve do Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje.
Staze su uređene za sve vrste posjetitelja pa se dijele na lakše i teže te one s većom i manjom visinskom razlikom. Sami možete izabrati svoju stazu uzevši u obzir svoje biciklističke sposobnosti.
Najkraća staza ima 10 kilometara dok je najduža duga čak 30 kilometara i koriste je većinom ozbiljni biciklisti.
Za svaku pohvalu je i postavljanje nekoliko cikloservisnih stanica duž biciklističkih staza, za slučaj nevolja s vašim ljubimcem na dva kotača. Njihovo postavljanje govori o tome koliko vlast grada Samobora ozbiljno ulaže u razvoj turizma.
Poznata biciklistička trka Tour of Croatia imala je start svoje trke baš u Samoboru što svjedoči o kvaliteti i uređenosti biciklističkih staza.
Tradicija vožnje biciklima u Samoboru je popularna još od 19.stoljeća, a ta popularnost ni danas ne jenjava pa je u području Samobora sve više biciklista.
“Košnja kao nekad za sutra“
Jedna od mnogih manifestacija koje se redovno održavaju u parku, tj. na njegovoj travnatoj površini je i pokazna ručna košnja travnjaka gdje kosci pokazuju svoje kosačke vještine. Pokazuju brigu seljaka za njihove travnjake i stoku koji su ih prehranjivali. Osim dobivanja sijena za stoku, košnja je odličan način održavanja livadskih staništa bogatim raznolikim vrstama.
Na ovaj se način upozorava na ugroženost brdskih travnjaka i najvrednijih staništa u Parku prirode kojima prijeti nestanak zbog prestanka korištenja livada kroz košnju.
Samoborci mnogo polažu i u svoju gastronomiju pa vas u Parku prirode očekuju restorani s domaćom hranom i redovne kulinarske manifestacije kao što su na primjer Ljetni kulinarski kamp i slično.