Kineski zid (kineski: Wanli Changcheng) dugačak je 8851 kilometar, širok 7 do 8 metara, a visok u prosjeku 15 metara. Ova se kineska građevina ne vidi s Mjeseca, što je često pogrešno vjerovanje, a nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine od 1987. godine.
Kineski se zid proteže od područja srednje Azije pa sve do Žutog mora i najveći je obrambeni objekt na svijetu. Također je jedna od najvećih turističkih atrakcija koju godišnje posjeti preko deset milijuna ljudi. Najposjećeniji dio je onaj dio zida koji se nalazi u blizini Šangaja kojeg na vrhuncu turističke sezone posjeti oko 70 tisuća turista svakog dana. Zid nisu propustile posjetiti mnoge slavne osobe pa se tako zidom prošetao bivši američki predsjednik Barack Obama, ali i poznati glumac Tom Cruise, američki košarkaš Michael Jordan i britanska kraljica Elizabeta II.
Kineski zid – početak gradnje
Sam začetak gradnje Kineskog zida seže duboko u prošlost, u peto stoljeće prije Krista kada su podignute prve utvrde za obranu zemlje od Huna, a koje su kasnije međusobno povezane zidom. Zid je građen od cigle, kamena i zemlje ( po današnjim izračunima trebalo je oko 500 milijuna tona građevnog materijala), a duž cijelog zida se nalaze stražarnice koje su raspoređene s istim razmakom jedna od druge, a ima ih oko dvadeset i pet tisuća. Najveći dio zida izgrađen je za vrijeme dinastije Ming, koja je vladala Kinom od 14. do 17. stoljeća.
Interesantna činjenica vezana uz materijal kojim je zid građen je ta da je za lijepljenje cigli korišteno rižino brašno koje je toliko čvrsto i postojano da stoljećima ne dozvoljava stvaranje pukotina i probijanje trave ili korijena kroz njega.
Gradnja zida se nastavila sve do srednjeg vijeka, do 17. stoljeća, a u gradnji je tijekom čitavog vremena gradnje sudjelovalo čak dva milijuna ljudi od kojih je mnogo njih izgubilo život na zidu. Za vrijeme dinastije Ming na zidu je radilo 300 tisuća ljudi. Većinom je bila riječ o seljacima, vojnicima i zatvorenicima. Neki su umrli nesretnim slučajem, neki od iscrpljenosti i umora dok su mnogi umrli i od neuhranjenosti. Mnogi arheolozi Kineski zid nazivaju najdužom grobnicom na svijetu jer su u mnoge njegove dijelove ugrađene kosti preminulih graditelja, a svakako spada među najzanimljivije kulturne atrakcije svijeta.
Legende vezane uz Kineski zid
Uz ovu su fascinantnu svjetsku građevinu vezane mnoge legende koje se prenose s koljena na koljeno, od onih vezanih uz njegovu gradnju do ratnih priča o obrani Kine.
Jedna od legendi govori o ljubavi i boli, a vezana je uz mladu Kineskinju Meng Jiang Nu čiji je suprug Fan Xiliang odveden kao radna snaga za gradnju zida iako ga je njegova žena pokušala sakriti od kineskih vlasti. Nakon što se nije vratio godinu dana ona ga je odlučila potražiti. Tražila ga je mjesecima da bi dolaskom do dijela zida na kojem je on radio otkrila da je on već ranije umro od iscrpljenosti i da je njegovo tijelo postalo dio zida. Legenda dalje kaže da je ona toliko patila i plakala danima da je svojim suzama srušila taj dio zida i pronašla njegov grob.