Top Destinacije

Glagoljica

 
 
Biskup Grgur Ninski, jedan od najistaknutijih ninskih biskupa, posebno se zalagao za hrvatsko narodno pismo glagoljicu i staroslavenski jezik. Glagoljicom su pisani najstariji književno-povijesni spomenici ovoga kraja što je bio očit dokaz starodrevne kulture i svijesti o nacionalnom identitetu te rodoljublju. O tome je povjesničar Kerubin Šegvić 1925. godine napisao: "Među kulturne prednosti kojima se može podičiti hrvatski narod, spada i ta, što on imade svoje posebno narodno pismo. Svaki narod, kad je primao krštenje i ulazio u kršćansku zajednicu, dobivao je odmah na svojem jeziku prevedene svete knjige i svoje svećenstvo. Kad su se pokrstili i dali pismeno obećanje rimskom Papi da će mirovati sa pokrajnjim narodima, Hrvati su morali dobiti i dobili su svete liturgijske knjige, svoje narodne svećenike i svoga narodnoga biskupa ninskoga, kako ga nalazimo u 9. i 10. stoljeću. Glagoljica je pismo kojem su pisani naši najstariji književno-povijesni spomenici. Hrvati ponosno upiru prstom na ovaj spomenik, dokaz njihove starodrevne kulture i otporne snage."

Glagoljski zapisi iz 20. st. u Ninu mogu se vidjeti na spomeniku knezu Branimiru i na pokrovu zdenca ispred crkve sv. Anselma. 

 
Izvor: TZ Nin
 

Pjesnik Petar Zoranić Ninjanin

Svako znamenito mjesto ima i svojeg pjesnika i kroničara, proslavljenoga ili anonimnog. Nin je svojom povijesnom ulogom kolijevke hrvatske države zaslužio da u svakom pogledu bude preteča pa je upravo ovdje 1536. god. nastao prvi hrvatski roman Planine.

Njegov je autor Petar Zoranić Ninjanin, rođen 1508. god. Najraniji podatak o njegovom životu potječe iz 1531. god. kada se spominje kao plaćeni ninski notar, pravnik, sudski pisar, iz čega se može zaključiti da je završio studij pravnih znanosti, vjerojatno u Padovi. Nije poznato koliko je živio, posljednji pisani podatak o njemu datira iz 1543. god., a zna se da je umro prije 1569. god. kada su u Veneciji tiskane Planine. U njegove zasluge spada i činjenica da je Zadar - uz Hvar, Korčulu, Split i Dubrovnik – postao jednim od važnih središta hrvatske renesanse umjetnosti i riječi.

Pastoralni roman Planine – prevladavajuća vrsta romana u 16. i 17. st. - jedinstveno je djelo te vrste u hrvatskoj književnosti. Ovaj pastirsko-alegorijski roman pisan je u prozi i stihovima, a u njemu pjesnik nastoji kod svojih sunarodnjaka pobuditi ljubav prema rodnom kraju, prema hrvatskoj domovini i prema hrvatskom narodu. Okosnicu fabule čini pjesnikovo izmišljeno putovanje hrvatskim planinama koje poduzima kako bi zaboravio nesretnu ljubav. Ishodište putovanja upravo je Nin iz kojeg pjesnik morem ide do Starigrada pod Velebitom, a potom uzbrdo, Paklenicom, preko Velebita pa do Like prema Dinari, da bi se rijekom Krkom spustio do Šibenika i otuda morem natrag do mjesta polaska – njegovog Nina. Iako na prvi pogled putopis, ideja djela je domoljubna jer pjesnik - pod utjecajem pjesničkih uzora kao što su Sannazar, Dante, Petrarca, Boccaccio, Ovidije, Vergilije opisuje svoju domovinu te realistički govori o nesreći koja je snašla narod turskom provalom. Jednako tako on tješi sunarodnjake, najavljuje buduću propast Turaka te prekorava Hrvate koji radije pišu jezikom tuđinca nego svojim jezikom.

Nije stoga čudno što su Ninjani emotivno vezani uz svojeg pjesnika Petra kojem su 2008. god. uredili spomen park obilježavajući 500. obljetnicu njegova rođenja te svoje goste na organiziranim izletima rado vode putevima opisanim u njegovom romanu Planine.

 
Izvor: TZ Nin
 

Ninska šokolijada

Želite li probati šokol – jedinstven ninski specijalitet i vidjeti kako se on pripravlja?! Iako ćete ga naći i u gotovo svakom ugostiteljskom objektu na ovom području, prisustvovanje Ninskoj šokolijadi mnogo je više od toga. Naime, od 2003. godine održava se ovo jedinstveno natjecanje koje u srpnju okuplja velik broj majstora u izradi šokola, ali i mnogo drugih mještana i gostiju koji uživaju u događanjima, mirisima i, dakako, okusima. No, cijela priča započinje već na samo početku godine kada se meso za pripremu ove delicije dijeli prijavljenim natjecateljima, a završava u srpnju kad se odabiru najbolji šokolari.

Inače, šokol – za čiju su pripremu vrlo važni kvalitetno svinjsko meso, ninska sol, začini, ali i ovdašnja biljem „aromatizirana“ ninska bura - suhomesnati je proizvod prepoznatljivog okusa. Svinjska se vratina najprije stavlja na nekoliko dana u morsku sol, zatim se uranja u kuhano crno vino te se začini raznim mirodijama. Ostalo se prepušta djelovanju dima i bure, ali i recepturi čiju tajnost jamči to što se prenosi usmenom predajom, bez pisanih tragova. Stoga je pobjeda na Ninskoj šokolijadi stvar prestiža, a samo natjecanje za turiste je vrlo zanimljivo i itekako ukusno. Dobar tek!

 
Izvor: TZ Nin